Rad Živog zida javnosti je vidljiv uglavnom kroz saborske istupe njegova udarnog trojca Ivana Vilibora Sinčića, Ivana Pernara i Branimira Bunjca. No “drugi ešalon”, odnosno krug ljudi na koje stranka računa kao na potencijalne ministre, otkrili su tek prije tjedan dana na kongresu u Lisinskom, na kojem se okupilo više od 1500 članova i pristaša. Najviše pozornosti privukle su najave da će Živi zid Hrvatskoj vratiti monetarni suverenitet, da će prezaduženost države riješiti tiskanjem novca i smanjiti porezne stope. Ta su obećanja u Lisinskom izrečena na usta dvojca zaduženog za monetarnu i fiskalnu politiku – Pavla Josića i Denisa Martinića. No detaljnijem medijskom propitivanju stranka ih još uvijek nije spremna izložiti. O Denisu Martiniću ne zna se gotovo ništa – rečeno je samo da se radi o 25-godišnjem ekonomistu.
S druge srane, Pavao Josić poznat je po radu u vukovarskom Gradskom vijeću. Taj je poduzetnik na lokalnim izborima bio i kandidat za gradonačelnika, a u kampanji je sam za sebe rekao: “Ja sam prije svega Vukovarac, poduzetnik, vizionar, kandidat Živog zida, ali anđeo nisam”. Tim riječima Josić je reagirao na optužbe da želi biti gradonačelnik, a gradu istodobno duguje nešto manje od 13.000 kuna za komunalnu naknadu i uređenje voda. Poznat je i po prijedlogu da se u Vukovaru i drugim područjima pod posebnom skrbi države legalizira marihuana, što bi, uvjeren je, potaknulo rast turizma i zaustavilo iseljavanje s demografski devastiranih područja.
Bacanje pijeska u oči
U Živom zidu daleko su spremniji govoriti o detaljima kada je u pitanju područje pravosuđa, u kojem je nositelj programa Dominik Vuletić, pravnik i poslijedoktorand na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Pravednije pravosuđe, prije svega Ovršni zakon, samo je srce djelovanja Živog zida, što i ne čudi s obzirom na to da je stranka izrasla iz udruge boraca protiv deložacija. Vuletić je uvjeren da su najave izmjene postojećeg Ovršnog zakona tek “bacanje pijeska u oči i vatrogasne mjere koje ne samo da ne rješavaju problem nego ga često i produbljuju”. Smatra da je nužno donijeti potpuno nov zakon, po uzoru na slovenski model, po kojem bi se ovrha vodila elektronički, javni bilježnici i Fina ne bi više sudjelovali u ovršnom postupku kao dosad, a troškovi postupka ograničili bi se razmjerno visini glavnice.
– Ostaje problem ljudi koji su u blokadi i mora se naći način deblokade i otpisa dugova, ali ne tako da se ljude tjera u tzv. osobni stečaj, nego da se zaista omogući oprost dugova u značajnom iznosu. Mi smo već u saborsku proceduru uputili prijedlog po kojem će vjerovnici, u slučaju prijenosa duga, imati obvezu dužniku ponuditi da dug otkupi za iznos kakav se nudi i agencijama za otkup dugova – podsjeća Vuletić.
Veliku pažnju Živi zid privlači i na pitanjima zdravstva, a kao nositelje te politke istaknuo je Dinka Štimca i Deana Kutičića.
Štimac je predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka, poznat kao prvi koji je pacijentu ugradio 3D printani kralježak i koji je izveo prvu operaciju s dvije premosnice na krvnim žilama mozga. Živom zidu pristupio je ove godine.
– Dugo pratim njegov rad i razvoj. Jedina je stranka koja nešto konkretno radi za malog čovjeka, a takvih je ljudi 95 posto – kaže Štimac i dodaje da su njegov ulazak u stranku ubrzali i “brutalni pritisci i napadi HDZ-a i njegovih članova na ključne pozicije u bolnici”.
Zanimalo nas je zašto zagovara ukidanje obveznog cijepljenja, u vrijeme kad je u susjednoj državi 39 djece umrlo zbog odluke roditelja da ih ne cijepe.
– Mi nismo protiv cijepljenja, niti želimo zabraniti cijepljenje. Želimo ljudima vratiti povjerenje u sustav i zdravstvo. Cijepljenje nije 100 posto garancija da do oboljenja neće doći, niti treba biti procijepljeno 100 posto djece da bi se zaustavila epidemija. Primarno je potrebno roditelje detaljno informirati o svakom cjepivu, o sastavu i mogućim nuspojavama. I zbog toga zagovaramo ponovno pokretanje Imunološkog zavoda koji je proizvodio vrlo dobra i sigurna cjepiva. Ima roditelja koji inzistiraju na cijepljenju svog djeteta i to je u redu. Ali ima i onih koji to ne žele. Njima treba dati detaljne informacije, pa da ponovno razmisle – pojašnjava dr. Štimac.
Dejan Kutičić specijalizant je neurologije u Općoj bolnici Bjelovar, a dio edukacije u sklopu specijalizacije obavlja i u KBC Sestre milosrdnice, pa iz prve ruke svjedoči da u svakoj bolnici nedostaje medicinskih sestara, tehničara, fizioterapeuta i liječnika, pa se sustav održava na prekovremenom radu.
– Sustav se održava jedino tako da liječnici jako puno rade prekovremeno. Već u prva dva-tri mjeseca u godini odrade maksimalan godišnji zakonom dopušten broj prekovremenih sati. Dosad su gotovo svi ministri zdravstva bili izrazito destruktivni prema svojem resoru, što je i dovelo do takve situacije koja je za djelatnike odavno teško izdrživa. Zamislite samo kirurga koji operira 30 sati bez odmora? Biste li vi htjeli biti pacijent na njegovu stolu? – pita dr. Kutičić. Članom Živog zida smatra se još od tzv. Facebook-prosvjeda prije sedam godina, a u njima je, kaže, prepoznao ljude za koje mu se učinilo da imaju iskrene namjere da učine nešto pozitivno za društvo.
Demografa dr. Stjepana Šterca ne treba posebno predstavljati, ali je njegovo sudjelovanje na Kongresu Živog zida, gdje je izlagao kao gost, izazvalo pažnju. Rekao je da se odazvao na poziv Živog zida jer je zaključio da su u toj stranci posebno svjesni značenja demografske problematike za budućnost Hrvatske.
– Da ne mislim da su ozbiljni, usprkos nekim različitim pogledima, ne bih ni otišao tamo. Osim toga važan je i taj faktor mladosti i energije koju nose i kojima žele provjetriti ustajali politički sustav koji se ne mijenja – objašnjava Šterc. Na pitanje je li ispunio pristupnicu koja ga je dočekala na pozornici, nasmijao se. Smatra da je formalno članstvo u stranci manje bitno za ozbiljan pristup problemu.
Boran Ognjenović čovjek je Živog zida za pitanja zaštite okoliša. Taj diplomirani inženjer građevinarstva vanjski je član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, a na tom se planu angažirao 2014. vezano uz sanaciju Jakuševca. U Živom zidu je, kaže, završio jer mu je dosadilo slušati čangrizave ljude koji kritiziraju sve vlade i sve političare a da sami nisu nikada ništa pokušali promijeniti. Uvjeren je da Hrvatska može napredovati uz relativno mala ulaganja u “prirodne fenomene” poput Kopačkog rita, Velebita, Gorskog kotara, Lonjskog polja itd.
Inženjer građevinarstva je i Toni Šunjić, zadužen za program prostornog uređenja i gradnje. U Živom zidu je od 2014., a kaže da su ga na politički angažman natjerale loše odluke koje zagorčavaju život struci i investitorima, u što se uvjerio godinama radeći u privatnom i javnom sektoru. Šunjić zaziva strategiju prostornog uređenja u interesu građana, nasuprot pojedinačnim interesima i samovolji, a kao primjer samovolje navodi termoelektranu Peruća.
Velika obećanja u socijali
Ivan Šimić vijećnik je Živog zida u Makarskoj. Završio je dodiplomski studij na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, radi u Hrvatskim šumama kao stručnjak za zaštitu na radu, a u vlasništvu ima i tvrtku koja se bavi hortikulturom i proizvodnjom plemenitih soli. Stranka ga je predstavila kao čovjeka za inovacije i nove tehnologije. Šimić je dobitnik nagrada Zlatna arka i Zlatna kuna za inovacije, a najpoznatija njegova inovacija je vjetrosolana, nova tehnologija eksploatacije minerala mora, koja proizvodnju po četvornome metru u odnosu na klasične solane povećava deset puta. Angažiran je i u sportu, aktivan je član plivačkog kluba Mornar iz Splita, a godinama je organizirao i Makarski plivački maraton. Pažnju u Lisinskom privukao je najavom 30 puta većih potpora za inovacije i nove tehnologije, a objašnjava da je htio ukazati na “mizeriju koju one sada predstavljaju u državnom proračunu”.
– Kada je nešto tako mizerno kao davanja za inovacije i nove tehnologije, a ona sada po proračunu iznose 19 milijuna kuna, onda je jasno da povećanje na 500 milijuna kuna za državni proračun ne bi bilo veliki problem – uvjeren je Šimić.
Živi zid na kongresu je iznio i niz zanimljivih obećanja vezanih uz socijalnu politiku, a predstavile su ih Snježana Sabolek i Petra Horvatić, koje jučer nisu bile spremne dodatno govoriti o sebi i mjerama iza kojih stoje. No Sabolek je javnosti već poznata kao vijećnica Živog zida u Skupštini Međimurske županije i Općinskom vijeću Dekanovca, a u svom kraju prepoznata je i po humanitarnom radu. Petru Horvatić, studenticu socijalnog rada i vijećnicu općine Strahoninec, znamo pak od 2015. kada je bila najmlađa kandidatkinja na parlamentarnim izborima.
Za pitanja obrazovanja u Živom zidu zadužena je Jasminka Adžić Sikirić. Vijećnica Živog zida u Skupštini Zadarske županije profesorica je hrvatskog jezika i književnosti, zaposlena u jednoj zadarskoj osnovnoj školi. Na prošlim lokalnim izborima bila je kandidatkinja Živog zida za zadarsku gradonačelnicu.
Koliko trebas biti lud da bi za ovakve glasao ne zelim ni pomisliti.