Tko odgovara za nastalu štetu kad na autocesti galeb naleti na vozilo? Jesu li i u tom slučaju primjenjiva pravila koja vrijede za naknadu štete kad divljač iskoči na autocestu? Galeb je naletio u automobil kojim je na autocesti kod Josipdola u siječnju 2021. upravljao Željko M. i napravio štetu od 656 eura. Vozilo je bilo kasko osigurano tako da je štetu isplatilo Adriatic osiguranje, koje je regresnom tužbom taj iznos tražilo od Hrvatskih autocesta tvrdeći da su oni odgovorni za tu štetu jer nisu osigurali sigurnu vožnju po autocesti unatoč plaćenoj cestarini.
Osiguravajuća tvrtka pozvala se i na Zakon o lovstvu temeljem kojeg je HAC trebao izraditi Program zaštite divljači i dati ga na suglasnost Ministarstvu, ali u vrijeme spornog događaja tu zakonsku obvezu nisu ispunili, tvrdio je tužitelj. HAC je u odgovoru istakao da je galeb zaštićena vrsta i da je Zakonom o zaštiti prirode propisano pravo na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta, i to podnošenjem zahtjeva Ministarstvu zaštite okoliša i prirode odnosno Republici Hrvatskoj. Galeb nije na popisu divljači iz Zakona o lovstvu. HAC nije odgovoran i jer ne postoji mogućnost da se pticama ograniči let, a niti su ovlašteni poduzimati mjere u zračnom prostoru. Tuženik je dužan i ovlašten brinuti o sigurnosti cestovnog, a ne zračnog prometa. Također, odgovornost za štetu ne proizlazi iz ugovornog već izvanugovornog odnosa. Pogrešan je stav tužitelja da se plaćanjem cestarine plaća i naknada za sigurnu vožnju autocestom, tumači HAC. Autoceste se održavaju temeljem pravilnika o održavanju cesta i o ophodnji javnih cesta. Pozivanje na Program zaštite divljači je bespredmetno jer je primarna zakonska obveza HAC-a omogućiti siguran promet, odnosno zaštititi ljude i imovinu, a tek potom životinje. Irelevantno je kad je tuženik donio program jer to nije predmet spora. Tužitelj traži naknadu štete na vozilu, a ne za uginulu pticu.
Odgovornost je tvrtke koja upravlja javnom cestom za štetu koju divljač nanese na javnim cestama ako na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi propisanom prometnom signalizacijom i opremom, dalje tumače. Sukladno tome HAC odgovara po načelu krivnje kada je šteta nastala zbog nepropisnog održavanja autoceste suprotno zakonskoj obvezi. A sporna šteta nije nastala zbog neodržavanja autoceste i zaštitne žičane ograde, već zbog iznenadnog dolaska galeba iznad ograđenog prostora autoceste, što HAC nije mogao spriječiti. Pojava divljači i to ptice iznad autoceste odgovornost je lovačkog društva koje gospodari lovištem s obje strane autoceste. Ptica koja leti u visini kretanja vozila je "opasna stvar", a za štetu od opasne stvari sukladno Zakonu o obveznim odnosima odgovara njezin vlasnik i to neovisno o krivnji, na temelju objektivne odgovornosti. Kad vozilo naleti na divljač koja iznenada iskoči na cestu odgovara ovlaštenik prava lova iz čijeg je područja divljač iskočila na cestu, obrazložili su iz HAC-a. Adriatic osiguranje je na ročištu u prosincu upozorilo i na članak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama temeljem kojeg je je tuženik dužan osigurati slobodan prostor širine kolnika u visini od 4,5 metara.
Sutkinja Iva Buljan u Trgovačkom sudu u Zagrebu obrazložila je da je među strankama sporna pasivna legitimacija tuženika, odgovornost i osnova tužbenog zahtjeva, te postojanje bilo kakve radnje ili propusta na strani tuženika koje bi se moglo dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Nesporno je dužnost HAC-a postavljanje i održavanje zaštitne ograde na autocesti radi zaštite prometa od divljači. Ali, kad se radi o ptici, sutkinja Buljan navodi da nije moguće primijeniti pravno shvaćanje koje je 20. prosinca 2022. zauzeo Visoki trgovački sud: "za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje te kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom te je na tuženiku teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste". Sutkinja obrazlaže da po tom shvaćanju već sama činjenica što se divljač našla na autocesti predstavlja dokaz propusta u održavanju autoceste. Ali tu presumpiciju nije moguće primijeniti i na ptice, već je u tom slučaju teret dokazivanja i dalje na tužitelju koji treba dokazati pretpostavke za štetu. Ali, tužitelj nije naveo ništa konkretno što bi bio propust HAC-a u održavanju, odnosno nije dokazao njihovu štetnu radnju, protupravnost niti uzročno-posljedičnu vezu između neke njihove radnje i nastale štete. Odredba o slobodnom prostoru u visini 4,5 metra odnosi se na tehničke karakteristike ceste, što znači da tuženik ne smije do te visine postavljati prometnu signalizaciju, a ne odnosi se na zaštitu od leta ptica. To nije moguće ostvariti, a niti su propisane zaštitne mjere koje bi tuženik bio dužan poduzeti radi zaštite autoceste od leta ptica. Stoga je sutkinja odbila tužbeni zahtjev i odredila da Adriatic osiguranje naknadi HAC-u 500 eura za troškove parničnog postupka, te još 375 eura Wiener osiguranju koje se umiješalo u spor na strani HAC-a.
I onda se čudimo zašto je bio "Jazavac pred sudom"