Nobelova nagrada za mir za 2024. godinu ide japanskoj organizaciji Nihon Hidankyo, koja okuplja stanovnike Hirošime i Nagasakija koji su preživjeli eksplozije atomskih bombi u kolovozu 1945. godine. Za te preživjele često se koristi japanska riječ Hibakusha. Organizacija se bori za svijet bez nuklearnog oružja i zagovara međunarodnu normu koja je upotrebu nuklearnog oružja stigmatizirala kao moralno neprihvatljivu. Ta je norma, kako navodi odbor za dodjelu Nobelove nagrade, poznata kao "nuklearni tabu". Iznošenjem osobnih priča preživjeli su mijenjali svijest o opasnosti od nuklearnog oružja.
Zanemarivane sudbine
– Hibakusha nam pomažu opisati neopisivo, zamisliti nezamislivo i nekako shvatiti neshvatljivu bol i patnju uzrokovanu nuklearnim oružjem – istaknuo je predsjednik odbora Jørgen Watne Frydnes i podsjetio kako ni jedno nuklearno oružje nije korišteno u nekom ratu gotovo 80 godina. No opasnost je stalna, nuklearne sile moderniziraju i nadograđuju svoje arsenale, a javljaju se još druge države koje planiraju nabaviti najrazornije oružje koje je svijet ikada vidio.
Sljedeće godine obilježit će se 80 godina od eksplozija dviju atomskih bombi koje su izbacili američki zrakoplovi. Poginulo je oko 120.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija, a još toliko umrlo je od opeklina i radijacije mjesecima i godinama nakon eksplozija. – Današnje nuklearno oružje ima kudikamo veću razornu moć. Može ubiti milijune i katastrofalno bi utjecalo na klimu. Nuklearni rat mogao bi uništiti našu civilizaciju. Sudbine onih koji su preživjeli pakao Hirošime i Nagasakija bile su dugo skrivane i zanemarene – piše u obrazloženju nagrade.
VEZANI ČLANCI:
Lokalne su organizacije Hibakusha 1956. zajedno sa žrtvama američkog testiranja nuklearnog oružja na Pacifiku osnovale Japansku konfederaciju organizacija žrtava atomske i hidrogenske bombe, skraćeno Nihon Hidankyo, koja se prometnula u najveću i najutjecajniju organizaciju Hibakusha u Japanu. Nihon Hidankyo skupio je na tisuće iskaza svjedoka, izdao rezolucije i slao javne apele.
Neki analitičari smatraju da je odluka Nobelova odbora ujedno i poruka Iranu, koji navodno planira razviti nuklearno oružje, Sjevernoj Koreji i Rusiji, koja je spustila prag za korištenje nuklearnog oružja. Pokret ima članove u svih 47 japanskih prefektura i već je nekoliko puta bio nominiran za Nobelovu nagradu, koja mu je dosad izmicala. Stigla je, eto, u pravo vrijeme. Ukupan broj preživjelih Hibakusha koji žive u Japanu prije osam godina kretao se oko 174.000. Zalažu se i za državnu naknadu štete od atomske bombe.
Odrekli se odštete od SAD-a
Japanske vlasti odbijaju priznati svoju odgovornost za pokretanje rata, no pristale su na zahtjeve Hibakusha vezano za medicinsku skrb, a 1994. usvojen je i zakon o pomoći preživjelima od atomske bombe, koji, doduše, nije predvidio državnu odštetu. Američke su snage tijekom okupacije od 1945. strogo zabranjivale pisati o bombardiranju i šteti, a kad je Japan ponovno stekao suverenitet 1952., vlada se odrekla prava na potraživanje odštete od SAD-a. Svjedočanstva Hibakusha diljem svijeta pomogla su širenju svijesti o užasima nuklearnog oružja, koja su bila skrivana od javnosti godinama nakon katastrofa u Hirošimi i Nagasakiju.
Japanci i Amerikanci u velikom postotku misle da su te bombe na Japan bacili Rusi. Možda i jesu?