STATISTIČKI PODACI

Tko su počinitelji kaznenih djela u Hrvatskoj? Stari su od 29 do 39 godina, većinom muškarci...

Foto: PIXSELL
1/2
17.04.2021.
u 22:00

Muškarci su počinili 89% ubojstava, u 84% slučajeva bili su žrtve. Najviše počintelja kaznenih djela živi na području Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije

Prosječan počinitelj kaznenog djela u Hrvatskoj star je između 29 i 39 godina, u 89 posto slučajeva riječ je o muškarcu. Kada su muškarci počinitelji, u 20 posto slučajeva žive na području Zagrebačke županije, a u 11 posto na području Splitsko-dalmatinske. I žene počiniteljice dolaze s područja te dvije županije, a lani je među počiniteljima kaznenih djela bilo i 4,5 posto djece, odnosno mladih koji imaju manje od 18 godina.

Navedeni podaci izvadak su iz godišnje statistike MUP-a, a u izvješću koje se bavi stanjem sigurnosti u 2020. MUP je prvi put osim suhoparnih brojki naveo i analitičke projekcije iz kojih se mogu iščitati trendovi kretanja kriminaliteta. Sveopći zaključak je da je Hrvatska prema svim parametrima sigurna zemlja, a izvješće nije zaobišlo ni pandemiju COVID-19 koja je obilježila 2020. te se reflektirala na sve sfere života, pa tako i na dinamiku kaznenih djela.

Foto: Večernji list

6 ubojstava više

Prema podacima MUP-a, u 2020. najviše kaznenih prijava podneseno je zbog krađa, teških krađa, prijetnji, zloporabe droga, povrede djetetovih prava, oštećenja tuđe stvari, krivotvorenja isprava, nasilja u obitelji te prijevara. Što se tiče najtežih djela, a to su ubojstva, njih je 2020. bilo 36, šest više no godinu prije. No ono čime u MUP-u mogu biti zadovoljni jest činjenica da je tri godine zaredom broj ubojstva manji no ikad. Usporedbe radi, koncem 90-ih godišnje je bilo i po 100 ubojstva, pa se ovaj pad može smatrati uspjehom, iako će u policiji reći da se ubojstva zapravo ne mogu prevenirati.

Od 36 lanjskih ubojstava razriješeno je njih 94 posto, a najviše ih je bilo na području PU zagrebačke – sedam te na području PU splitsko-dalmatinske – šest, dok tri policijske uprave – bjelovarsko-bilogorska, sisačko-moslavačka i varaždinska – lani nisu imale nijedno ubojstvo. Pokušaja ubojstva je 2020. bilo 108, odnosno 10 više no godinu prije, no i ta je brojka, unutar prosjeka zadnjih deset godina. MUP se pozabavio i profilom počinitelja pa kažu da su od 36 ubojstava, njih 34 počinili muškarci, da je u jednom ubojstvu supočiniteljica bila žena, te da su počinitelji najčešće stari između 29 i 39, odnosno 49 i 59 godina.

Lani je evidentirano i jedno trostruko ubojstvo, a razriješena su i neka prijašnja ubojstva, odnosno tri počinjena 1999., 2018. i 2019. Što se tiče žrtava, kako ubojstva tako i pokušaja ubojstva, policijske statistike kažu da su muškarci bile žrtve u 84 posto lanjskih slučajeva, a žene u 16 posto.

Zbog COVID-19 manje provala

Kada su silovanja u pitanju, lani ih je prijavljeno 168, što je za 73 više no 2019. No u MUP-u kažu da tako veliki porast prijavljenih silovanja ne znači da se stvarno povećao broj tih djela, već od 1. siječnja 2020. na snagu stupio izmijenjeni Kazneni zakon, koji je dotadašnji spolni odnos bez pristanaka sada kvalificira kao silovanje. Tih 168 prijavljenih silovanja počinila su 124 počinitelja nad 122 žrtve jer, kako pojašnjavaju u MUP-u, jedan počinitelj može počiniti više djela u duljem periodu, ili više njih može silovati jednu žrtvu, no svaki slučaj se istražuje zasebno. U većini slučajeva, žrtava je poznavala počinitelja koji je uvijek muškarac, a što se tiče žrtava, među njima su bila i tri muškarca.

Od prijavljenih počinitelja njih 45 posto staro je između 29 i 49 godina, a policija je razriješila 98,8 lanjskih prijavljenih silovanja, uključujući i jedno iz prijašnjih godina. Najviše silovanja počini se tijekom prosinaca i siječnja te tijekom svibnja, lipnja i srpnja. Zahvaljujući COVID-19 te činjenici da su ljudi tijekom 2020. više bili kod kuće u padu su provale, krađe i razbojstva, no samo u provalama pričinjena je šteta od 124,7 milijuna kuna.

No ono što zabrinjava je da je u porastu količina dječje pornografije koja se pojavljuje na internetu, a primijećeno je i da organizirani kriminal svoje aktivnosti sve više prebacuje na internet, na što su prošle godine u nekoliko navrata upozoravali i Europol i Interpol. Zatvorenost među četiri zida zbog pandemije, dovela je i do porasta nasilja u obitelji. Takvih kaznenih prijava lani je bilo 1578, odnosno 39 posto više no godinu prije. Među žrtvama takvog nasilja, bilo je 1330 žena te 248 muškaraca.

Komentara 16

GE
geler203
22:50 17.04.2021.

Stari su od 29 do 39 godina, većinom muškarci i članovi HDZ-a.

Avatar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
06:07 18.04.2021.

"Tko su počinitelji kaznenih djela u Hrvatskoj?" Iliti kriminalci..........Odgovor na to pitanje je krajnje jednostavan. To su osobe skoro istovjetne politicarima, s tom razlikom da politicari tek izuzetno rijetko mogu biti uhiceni radi pocinjenja kaznenog djela.

BR
Brankko
00:19 18.04.2021.

Kazneno djelo neovlaštenoga snimanja. U Dalmaciji. Susjed postavio dvije nadzorne kamere, jedna gleda malo na njegov zid i posve u moje dvorište i kroz prozor moje kuhinje u unutrašnjost naše kuće. Kaznena prijava tzv. državnomu odvjetništvu, ono ju odbaci. Sljedeći korak: napiše se isto to istražnom sucu županijskog suda. On da provesti istražne radnje, susjed bi ispitan. Dopuštena je optužnica. Optužnicu pošaljem, kao je opisao postupak ŽS, na općinski sud. "Tročano vijeće" općinskog suda odluči da odbaci optužnicu. Da bude jasnije kako je sve to nejasno (netransparentno): općinski sud nije se ni potrudio da mi pošalje "objašnjenje" koje je dao susjed, odnosno njegov odvjetnik, poznati lokalni muljator. Slijedi žalba na to odbijanje, i susjed će me već treću godinu snimati kroz prozor -- mene, moju ženu, našu kćer i sina, ljude koji k nama dolaze... Jesu li suci uopće ljudi? Ili bi netko možda napisao: jesu li TAKVI suci l(j)udi?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije