O viziji razvoja policije, političkim stavovima, ulozi u Vladi
premijera Ive Sanadera, odnosu s predsjednikom Stjepanom Mesićem,
iskustvima s politikom i odnosu politike prema represivnom sustavu,
razgovarali smo s ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom.
Ovo je njegov prvi intervju nakon punih šest godina “šutnje”.
Karamarko
o Faberu
O slučaju Facebook
Moj odnos s Mesićem je dobar
• Prvi dojam o Vašem i
mandatu Vladimira Fabera bio je da ste došli “dehadezeizirati”
policiju, a onda je ispalo da je policija u službi zaštite lika i djela
premijera Ive Sanadera. Koji je dojam ispravniji?
– Nije nijedan. Potpuno su netočna objašnjenja i percepcije o našem
načinu rada i pristupa poslu. Nikakva “dehadezeizacija” policije nije
potrebna i nije posrijedi, kao što nije ni “deesdepeizacija”.
Jednostavno želimo smanjiti postotak politizacije. Postoji politika,
politizacija i profesija, a ono što mi želimo jest više profesije, a
manje politike. No, ne bih rekao čak ni da je politika tu u pitanju jer
svi imamo političke stavove, već je posrijedi politikantstvo koje od
završetka Domovinskog rata na vrlo nezgrapan način destruira promociju
struke i razvoj policije u smjeru moderne policije zapadnoga tipa.
• Prvo što ste najavili
jest depolitizacija policije. Što to znači budući da smo do sada
vidjeli samo nekoliko smjena?
– Depolitizacija prije svega znači dovođenje stručnih ljudi. Ne možemo
negirati činjenicu da se nakon parlamentarnih izbora u policiji
napredovalo i zauzimalo funkcije i na krilima pobjede na tim izborima.
Međutim, mnogi od tih ljudi su kvalitetni i našli su svoje mjesto u
sustavu i nećemo se baviti njihovim statusom. Zanimaju nas oni koji su
nestručni i ne žele raditi svoj posao. Smjena ljudi u smislu
depolitizacije nikako nije imperativ. Cilj je nametanje drugih pravila
igre, a na prvom mjestu isključivo visokoprofesionalni rad. No, naš se
pristup počelo promatrati kroz neku drugu prizmu koja je politikantska
i tu idu zaključci da “dehadezeiziramo” policiju. U politikantstvo
spada i tvrdnja da štitimo lik i djelo premijera Sanadera. To
jednostavno nije istina. No, u hrvatskim okolnostima lako se podliježe
toj vrsti medijskog etiketiranja i zbog činjenice da vrijeme moga
angažiranja koincidira sa Sanaderovim premijerskim mandatom.
• Kako danas gledate na
intervju iz 2002. godine u kojemu ste rekli kako optužnica protiv
generala Ante Gotovine ima politički karakter?
– Treba imati na umu da sam taj intervju dao neposredno nakon što sam
se povukao iz obavještajnog sustava jer nije prošao koncept njegova
preustroja za koji sam se zalagao. Nakon nekog vremena sam se vratio u
taj sustav i u njemu sam radio po zakonu ono što je trebao. Danas, kao
ministar unutarnjih poslova, doista ne bih objašnjavao stvari koje sam
rekao u tim okolnostima, prije toliko vremena, a odnose se na predmet
aktualan u Haagu. Bitno je da sam svoja razmišljanja iznio u vrijeme
kada ni na koji način nisam bio u sustavu državne vlasti, a ja jako
dobro znam kakvu težinu i značenje imaju moji komentari kada sam u
sustavu, a kakve slobode glede iznošenja dnevnih kvalifikacija imam
kada sam izvan njega. Ja jesam homo politicus, ali kao šef
Protuobavještajne, a kasnije Sigurnosno-obavještajne službe, to nisam
mogao biti.
• Vratimo se na
depolitizaciju policije. Može li u depolitiziranoj policiji financije
voditi osoba koja je pod istragom? Mislim na državnog tajnika Ivu
Bačića zaduženog za financije, koji je takvo isto zaduženje imao u
Ministarstvu obrane kada su kupljeni vojni kamioni čija je nabava
predmet krim-obrade.
– Ako tako tvrdite, svakako prejudicirate krivnju i svakako griješite.
Ne može netko biti kriv samo zato što se oko nečega provodi istraga, i
odmah biti profesionalno eliminiran.
• Ako je tako, zašto se
onda suspendira policajca koji je pod sumnjom da je prekoračio ovlasti,
ili pod sumnjom da je pisao blog za radnog vremena?
– Nije isto. Slučaj za koji pitate je već nekoliko puta tretiran, s
njime se već pozabavila Državna revizija, preispitan je i na drugim
razinama, a sada se još jednom provode istražne radnje i vrlo brzo ćemo
vidjeti što će one pokazati. Osim toga, istraga se ne vodi protiv Ive
Bačića, iako će i on o svemu dati svoj iskaz.
• Jeste li, prilikom
imenovanja Milijana Brkića za zamjenika ravnatelja policije,
preispitivali koliko je to dobro budući da je kao zapovjednik Alfi
odbio zapovijed o privođenju generala Mirka Norca?
– Što se Milijana Brkića tiče, mogu reći da on spada u krug mojih
najbližih dugogodišnjih suradnika i u njega imam puno povjerenje. Riječ
je o nadasve poštenom, principijelnom čovjeku koji je odan principima
struke i poštuje zakone. U epizodu koju spominjete ne bih ulazio, i
nisam siguran da ste u pravu i da je u slučaju generala Norca bilo sve
baš tako kao što se prezentira. Smatram da je s Brkićevim dolaskom
Ravnateljstvo policije dobilo na kvaliteti rukovođenja. Treba znati da
nisam došao na mjesto ministra da okupljam ljude prema umjetničkom
dojmu, nego pred sobom imamo vrlo ozbiljne zadaće koje su u tijeku. To
je dio proaktivnog stava što se i vidi u proteklih mjesec dana u kojima
policija ima izvanredne rezultate. Sve što se dogodilo je i riješeno.
Ostao je slučaj ubojstva Ivane Hodak za koji također vjerujemo da ćemo
ga riješiti. U zadnja dva mjeseca razriješeno je sedam ubojstava i oko
60 razbojstava u Zagrebu. U policiji se mijenja raspoloženje, pada
psihoza. Vraća se profesionalna sigurnost, ljude potičemo da rade svoj
posao i da se ne obaziru ni na šta osim na ono što zakon kaže. Prema
tome, da bismo tako radili i nastavili takvim putem, potrebno je
okupiti najbolje ljude, a Milijan Brkić sigurno je među takvima.
• Nikada niste
progovorili ni riječi o tome kako je lociran general Gotovina, a ostalo
je nejasno i zašto nije taj slučaj razriješen dokraja u smislu
otkrivanja pomagača i financijera bijega. Zašto?
– Kako nije?
• Pa tko je onda
financirao bijeg?
– To su stvari iz sfere kojima je baratala obavještajna služba i
dijelom policija, i bilo bi krajnje neprofesionalno o tome govoriti.
Sve što se odnosi na taj slučaj spada u pitanja nacionalne sigurnosti i
o njima ne bih govorio čak ni da imam 80 godina i da pišem memoare.
Služba je postala profesionalna, i prema neposrednim ocjenama i
informacijama, podigla je svoj ugled u Europi.
• Kada ste došli na čelo
MUP-a neki su prigovorili zašto nemate, kao dojučerašnji šef tajne
službe, podatke o tome tko stoji iza mafijaških ubojstava i
premlaćivanja. Ima li mjesta takvom razmišljanju?
– Ubojstva je teško prevenirati, posebno, kao što se to sada vidi, kada
izvršitelji dolaze iz okruženja, kada praktično mogu doći ovamo,
obaviti svoj prljavi posao i vratiti se u jednome danu. Nema, slobodan
sam reći, tajne službe koja sve može prevenirati. S druge strane SOA-i
je primarni posao nacionalna sigurnost, protuobavještajni rad i borba
protiv terorizma. Što se, pak, policije tiče, tu je u prvom planu
preveniranje. Zapravo, želim naglasiti da je proaktivno djelovanje
glavni aspekt policijskog djelovanja u budućnosti. Uvest ćemo veći
nadzor nad kriminalnim skupinama, pratiti ih i jačati obavještajni rad.
• Govorite o jačanju
kriminalističke policije?
– U tijeku je osnivanje takozvanog policijskog USKOK-a, posebne
organizacijske jedinice koja će biti sastavljena od kvalitetnih ljudi
koji će raditi na načelima modernih policija o kojima sam govorio.
Promjene se već vide, i to na dva slučaja, u vrlo kratkome razmaku,
kada je policija u Rijeci došla do informacija iz kriminalnog miljea i
doznala za planirana ubojstva te ih spriječila. Rijeka ima ove dobre
rezultate zato što je dulje vrijeme pratila kriminalni milje, i zato
što je posrijedi bila djelotvorna sinergija između policije i SOA-e.
Napokon nije bilo bolesnih konkurencija, natjecanja, zatvaranja,
kompleksa ili tko zna čega.
• Dulje vrijeme su se
provlačile priče da SOA i policija nisu surađivale. O čemu se tu radilo?
– Kao čelnik SOA-e mogu reći da smo apsolutno bili raspoloženi za
suradnju i da je policija od nas dobivala velike količine raznih vrsta
informacija. Mislim da je problem bio u MUP-u u dijelu kojeg je bio
zazor i predrasude koje se vuku iz prošlih vremena.
• Je li istina da je bilo
faza kada ste bolje surađivali s Državnim odvjetništvom nego policijom?
– S Državnim odvjetništvom smo odlično surađivali. Možete isto pitanje
postaviti i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.
• Kako napreduju istrage
za ubojstvo Ivane Hodak te ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića? U
javnosti postoji čitav niz teorija o motivima ubojstava. Koje su
ispravne?
– Jedina ispravna teorija je ona koja je bazirana na činjenicama, a to
je ono što policija priopćava. Slučaj Pukanić je u velikoj mjeri
riješen. Otkrili smo izvršitelje, organizatore, tehničke provoditelje i
naravno da imamo i putokaz prema naručitelju. To je teži dio, ali ga
smatramo rješivim.
• Što kažete na opaske da
ste najmoćniji čovjek u zemlji?
– Zašto bih to bio?
• U tome se kontekstu
navodi da je SOA-u naslijedio čovjek koji je bio vaša desna ruka, a
pritom ste još na čelu represivnog aparata.
– Pa tko bi nakon mog odlaska trebao biti na čelu SOA-e osim čovjeka
koji sa mnom usko surađuje četiri godine, koji je definitivno
kvalitetan profesionalac. A na pitanje moći mogu odgovoriti da je jedan
ministar toliko moćan koliko uspije uspostaviti dobar sustav. Ako
sustav ne funkcionira, ako se ne borimo protiv kriminala, ako ima
kriminala u samoj policiji, onda smo jadni i nemoćni.
• Jeste li zadovoljni
proračunom?
– S obzirom na generalne okolnosti, apsolutno moram biti zadovoljan.
Dobili smo šest posto više novca, ali ćemo ipak morati odustati od
nekih planova. Konkretno, nabava novih odora za policiju morat će se
odgoditi na godinu dana. No, sve naše vitalne funkcije kvalitetno su
popraćene i idemo na aktivnosti koje se odnose na formiranje
policijskog USKOK-a. Najviše novca bit će potrošeno upravo na to
tijelo. Idemo s edukacijom i nabavom vrlo sofisticirane tehničke opreme.
• Novi Zakon o kaznenom
postupku koji iz temelja mijenja sustav primijenit će se već za šest
mjeseci. Je li dobra takva brzina?
– Dobra je ako je zakon dobar, a dobar je jer pojednostavnjuje postupak
i više neće biti dupliranja istražnih radnji.
Alergičan na dim i prestar za košarku
• Trenirate li i
dalje nanbudo?
– Ne. Idem u teretanu i trčim po traci.
• Što radite u košarci?
– Potpredsjednik sam Hrvatskoga košarkaškog saveza i potpredsjednik sam
Košarkaškog kluba Zagreb.
• Igrate li košarku?
– Povremeno.
• Idealan odmor?
– Ne znam. Nešto dobro pročitati.
• Izlazite li?
– Povremeno.
• Zadnji koncert?
– Mislim da je bio Joe Cooker.
• Je li istina da ste kao
student čitali Franju Tuđmana?.
– Povjesničar rado čita zabranjena djela. Velike ideje – mali narodi,
Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi – bilo je to omiljeno štivo.
• Najbolji pisac?
– Ha, najbolji? Ima ih više. Dostojevski, Tagore, Singer, Selimović,
stari aktualni Slobodan Novak, pjesnici Ujević, Sudeta, Dizdar, A. B.
Šimić.
• Najbolji kolumnist?
– Svojedobno sam volio Veselka Tenžeru. Ove danas gledam drugačije.
• Ozbiljan ili veseljak?
– Nešto između. Ovisi o okolnostima, atmosferi.
• Joint?
– Apsolutno ne.
• Cigarete?
– Alergičan sam na dim.
• Žene u vojsci i
policiji?
– Apsolutno da.
