Gdje odlazi naš novac? Radimo, zaradimo, potrošimo. Većina nas ni ne zna na što točno, ali svima nam je jasno da se troši lako, a štedi sve teže. To posebno dolazi do izražaja u financijski izazovnim periodima poput ovoga u kojem se trenutno nalazimo, kada nas inflacija dovodi do toga da ne znamo kako preživjeti, a kamoli uštedjeti. No, doznajemo od stručnjaka, upravo je kontinuirana štednja ključ borbe protiv krize jer dobra vremena uvijek traju duže i u njima se može skupiti dovoljno da se lakše podnese kratkoročni loš period.
U nastavku donosimo top 3 savjeta za dobru mirovinu i otkrivamo zašto se isplati uložiti svoj novac u dobrovoljni mirovinski fond.
Želiš li dobru mirovinu, za nju se trebaš pobrinuti sam
Znate li da prosječna starosna mirovina za umirovljenike koji su stekli pravo u 2022. godini iznosi oko 2.900 kuna ili 96 kuna dnevno? Čim čujete tu cifru, postaje vam jasno da su naši umirovljenici pravi majstori preživljavanja. Kada si mlad, ne razmišljaš o mirovini jer ti se čini kao daleka budućnost ili kao nešto o čemu ne moraš razmišljati sam jer je to posao države, no realnost je takva da, ako želimo dobru mirovinu, za nju se moramo pobrinuti sami.
Većina nas je upoznata s činjenicom da su današnje mirovine male, no nismo svjesni da će u budućnosti biti samo još gore. Stanovništvo je sve starije, a djece je sve manje pa je pitanje hoće li se postojeći mirovinski sustav uopće moći održati, budući da funkcionira po principu da zaposleni uplaćuju doprinose iz kojih se isplaćuju mirovine, a već sada omjer iznosi 5 zaposlenih na 4 umirovljenika! Šokantno je kada se u dvadesetima suočimo s činjenicom da je moguće da za našu mirovinu neće biti novaca, iako smo marljivo radili čitav život, no upravo zato nikada nije prerano započeti s mirovinskom štednjom.
Na raspolaganju imamo čak tri moguća izvora štednje:
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (prvi stup)
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (drugi stup)
- dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (treći stup)
Prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja su obvezni, dok je treći stup opcionalan za one koji to žele. Za prvi stup zaposleni izdvajaju 15% iz svojih bruto plaća te tako financiraju penzije umirovljenika, a za drugi stup izdvajaju 5% i taj dio se čuva dok radimo te se ulaže kako bi mu se povećala vrijednost do našeg odlaska u mirovinu. Treći stup je dobrovoljan, što znači da u njemu štedi tko i koliko želi, a prednost takve štednje prepoznalo je već 400 tisuća građana.
Ako kreneš dovoljno rano, i tvoj račun može bit težak stotine tisuća kuna
Možete li zamisliti što bi sve mogli napraviti s 300 tisuća kuna? Neograničeni hedonizam u jelu i piću, beskrajna zabava u najpopularnijim klubovima, najbolji auto i brendirana odjeća, putovanja na najpoželjnije svjetske destinacije – bilo bi nam to dovoljno za ostvarenje svih snova koje sanjamo u mladosti. Iako nam se tolika svota čini nedostižna, možemo uštedjeti i više bez velikih odricanja samo ako krenemo na vrijeme.
Štednja je navika kojoj svi težimo, no nismo uvijek jednako uspješni u njoj. Oni koji uspijevaju učinkovito upravljati svojim troškovima i uštedjeti nešto sa strane, često pak nisu sigurni koji je oblik štednje najbolji te isplati li im se više štedjeti doma „u čarapi“ ili uložiti u neki od štednih proizvoda.
Iznos štednje birate sami te ga možete mijenjati i tako prilagođavati trenutnoj financijskoj situaciji, a za one koji imaju sklonost impulzivno potrošiti svoju ušteđevinu korisno je znati i da namjensku štednju za mirovinu ne možete povući do odlaska u mirovinu. Do ušteđenih sredstava možete kada navršite 55 godina – tada imate mogućnost podići 30% ukupnog iznosa, dok vam se ostatak isplaćuje tijekom perioda koji sami odaberete, primjerice 5, 10 ili 20 godina. Također možete imenovati nasljednika koji će naslijediti sva preostala sredstva u slučaju da se vama nešto dogodi prije nego što je isplaćen cjelokupan iznos, dok oni koji nemaju imenovanog nasljednika primaju nešto veću mirovinu koja, u slučaju da im se nešto dogodi, ostaje u fondu za druge umirovljenike.
Treći stup ujedno je idealno sredstvo za borbu protiv inflacije jer, dok vrijednost novca ušteđenog „u čarapi“ pada kada se suočimo s rastom cijena, u fondu vrijednost dugoročno raste zahvaljujući ulaganjima fonda i stimulacijama države. Mirovinski fond kojem povjerite upravljanje vašim sredstvima ulaže taj novac dalje u obveznice i dionice različitih sektora, država i valuta te im tako nastoji povećati vrijednost, a prosječni godišnji porast vrijednosti štednje na mirovinskim računima u Hrvatskoj iznosi oko 5%, što je više od inozemnih mirovinskih fondova zahvaljujući tradiciji dugoj 20 godina. Država pak potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju na dva načina: onima koji uplaćuju 5.000 kuna godišnje poklanja dodatnih 750 kuna iz proračuna, dok firmama te uplate čini porezno isplativima jer ih tretira kao porezni odbitak.
Rizik se isplati
Jedna kava manje dnevno, vožnja javnim prijevozom umjesto autom ili priprema gableca kod kuće samo su neki od načina na koje možete uštedjeti, no ukoliko svoju ušteđevinu čuvate doma „u čarapi“, velike su šanse da će vam u periodima krize poput Covida i rasta cijena s kojima se trenutno suočavamo ta sredstva pojesti inflacija, dok ulaganjem u neki financijski proizvod možete očekivati potencijalni prinos u budućnosti koji će vam osigurati više sredstava.
Mirovinski fond dobra je opcija štednje jer ispunjava tri zlatna pravila ulaganja: obročne uplate, dugi rok i diverzificiranost koja podrazumijeva ulaganje u razne obveznice i dionice kako bi se anulirao gubitak. To znači da bi se vaše ulaganje dugoročno trebalo isplatiti jer ulažete i u lošim i u dobrim vremenima, što u konačnici donosi pozitivan prinos.
Možete birati i fond u kojem štedite i kategoriju ulaganja. U Hrvatskoj su vam na raspolaganju četiri obvezna mirovinska društva koja su dužna svojim članovima ponuditi odabir između tri kategorije ulaganja: kategorija A je najrizičnija s više ulaganja u dionice, kategorija B je mješovita, a kategorija C je najmanje rizična te ulaže u državne obveznice. Većina odabire kategoriju B jer želi izbjeći rizik, no zakonitost kaže da dugoročno malo veći rizik donosi i malo bolji prinos pa su tako oni koji su izabrali kategoriju A u posljednjih 7-8 godina imali 2-3% veći prinos od ostalih.
Većina nas je svjesna činjenice da su mirovine iz prvog stupa nedostatne za kvalitetan život, no nismo si osvijestili koliko je nužno da se sami pobrinemo za bolje mirovine u budućnosti. Iako kao radno aktivni građani imamo obveznu individualnu štednju za mirovinu u drugom stupu, ne percipiramo to kao osobnu štednju niti aktivno brinemo o toj imovini. Vrlo malo nas aktivno odabire mirovinski fond i nismo informirani u kojem fondu štedimo ni koliko sredstava imamo, a kamoli koju kategoriju štednje.
Upravo je zato nužno aktivno raditi na infomiranju i educiranju o mirovinskoj štednji, što su mirovinski fondovi zakonski obvezni unazad 5 godina. To je rezultiralo brojnim projektima s ciljem osnaživanja financijske pismenosti hrvatskih građana, a najnovija kampanja donosi kreativan edukativni serijal nastao u suradnji AZ fonda s Robertom Knjazom. U zabavno-edukativnom tonu, očekuje vas niz atraktivnih video formata koji će na što jednostavniji i zanimljiviji način pokušati približiti temu mirovinskih fondova. Ne propustite ih pogledati i informirajte se na vrijeme kako osigurati kvalitetniju budućnost uz dodatna sredstva u mirovini.
Sadržaj nastao u suradnji s AZ mirovinskim fondovima.
