STRUČNJACI ZABRINUTI

Topljenje ledenjaka Pasterze u Austriji četiri puta brže od prosjeka u 2022. godini

Pixabay
30.09.2022.
u 11:53

Nikada do sada nije debljina snijega u Alpama bila tako mala, a k tomu ga je zaprljala prašina iz Sahare. Pokrov je stoga apsorbirao više topline i topio se brže čime je glečer gubio zaštitni sloj već početkom ljeta. Led je zatim ljetos bio podvrgnut nizu toplinskih udara.

Pasterze, najveći austrijski glečer, topio se zbog globalnog zatopljenja "dva do četiri puta" brže u 2022. u odnosu na prosjek zadnjih godina, objavio je Nacionalni meteorološki institut ZAMG. 

"Prvi rezultati jesenskog mjerenja pokazuju da je to bila ekstremna godina", rekla je voditeljica odjela za praćenje klime Marion Greilinger. 

"Debljina leda smanjila se za 3,7 metara i to  čak u najvišem dijelu iznad 3000 metara visine, a ranije smanjenje iznosilo je 1,6 metara", kaže Greilinger u priopćenju od četvrtka.

Nikada do sada nije debljina snijega u Alpama bila tako mala, a k tomu ga je  zaprljala prašina iz Sahare.  Pokrov je stoga apsorbirao više topline i topio se brže čime je glečer gubio zaštitni sloj već početkom ljeta. Led je zatim ljetos bio podvrgnut nizu toplinskih udara. 

Snažno topljenje izazvat će ranije nego što se predviđalo smrt donje zone Pasterzea koji je dio skupine Glockner planinskog lanca Hohe Tauern (jug) u istočnim Alpama, objašnjava institut ZAMG. Takva pojava uočena je ovog ljeta na cijelom području Alpa u kojima se nalaze 4000 od ukupno 220.000 glečera na Zemlji.

Početkom srpnja odlomio se golemi blok glečera Marmolade u Italiji pri čemu je poginulo 11 ljudi i pojava upozorenje je koliko je stanje ozbiljno. Njemačka je u ponedjeljak objavila gubitak glečera, a izvješće objavljeno sredinom tjedna pokazuje da su švicarski ledenjaci zabilježili najgoru stopu otapanja od početka mjerenja prije više od stoljeća - izgubili su šest posto preostalog volumena u 2022. ili gotovo dvostruko više od prethodnog rekorda iz 2003.  

Prema znanstvenim podacima topljenje glečera posljedica je globalnog zatopljenja, a njihovo topljenje pridonosi rastu razine mora, nestabilnosti tla i sušama.

Pratite zelene teme na Rezoluciji Zemlja.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije