Većina od 12.500 radnika Daimlerove tvornice u Bremenu, gdje se proizvode određeni modeli Mercedesa, odlazi na tzv. kurzarbeit, odnosno program skraćenog radnog vremena. Posljedica je to nove nestašice elektroničkih čipova, odnosno nastavka vala koji je počeo krajem prošle godine. Slična je situacija u ovoj tvornici u Bremenu bila i u veljači iz istog razloga. Iako se zasad odluka odnosi na tjedan dana, ostavlja se mogućnost fleksibilnijeg odlučivanja kako bi se brže moglo reagirati na eventualne nove nestašice. Isto je odlučila i grupacija Volkswagen koja je na program skraćenog radnog vremena stavila svoje radnike iz tvornice u Emdenu.
Intervenirao šef Amerike
Jedan od razloga je taj što su automobilski proizvođači lani smanjili svoje narudžbe zbog slabije prodaje, pa su onda proizvođači čipova svoju proizvodnju reorganizirali prema potrebama drugih industrija, poput smartphonea i laptopa. Nestašica se, prema pisanju nekih njemačkih medija, pretvorila i u diplomatsku bitku gdje je savezna vlada intervenirala kod vlade Tajvana gdje se nalaze neki od najvećih proizvođača čipova kako bi oni dali prednost njemačkim naručiteljima. Kako stvari stoje, situacija se ove godine neće popraviti. I drugi su svjetski proizvođači automobila poput Forda, General Motorsa i Toyote smanjili svoju proizvodnju ove godine također zbog poremećaja u opskrbnom lancu.
– U ovom trenutku to je viša sila jer čipova naprosto nema te ih jedno vrijeme neće niti biti dovoljno u odnosu na potražnju – rekao je Mike Jackson, direktor velikog američkog lanca prodaje automobila, za FoxBusiness. Američki predsjednik Joe Biden nije ostao po strani te je ranije ovog mjeseca održao nekoliko sastanaka s predstavnicima proizvođača kako bi pokušao razriješiti situaciju s manjkom čipova. Potražnja je za čipovima u svijetu tolika da se sada osjeća i u Kini, prema pisanju njihovog medija South China Morning Posta. U tekstu objavljenom prije nekoliko dana navodi se kako je najprije krenulo s nestašicom čipova kojima se kontrolira rad kočnica, vrata i brisača na automobilima da bi sada kriza prešla i na proizvođače smartphonea, laptopa, mašina za pranje rublja te frižidera. Oni navode kako je problem osim pandemije izazvalo i pogoršanje trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine. Za sada se porast cijene čipova zbog nestašice ne osjeća na krajnjem proizvodu, i sam lanac AutoNation prijavio je ozbiljan rast prodaje i prihoda, no za očekivati je da će cijena rasti jeftinijim proizvodima. Jedno je rješenje koje će ponuditi Biden pokretanje proizvodnje na američkom tlu za koje je pripremio i poseban fond od 50 milijardi dolara.
Gomilaju zalihe čipova
Kineski list, logično, ističe kako je to više zbog napetih odnosa s Kinom, a te su napetosti zapravo nepovratno poremetile dosadašnje funkcioniranje lanaca opskrbe koji je tražio minimalno skladištenje jer se držalo kako su dobavljači pouzdani i uvijek točni. Podvlače situaciju s Huaweijem koji je zbog kinesko-američkih odnosa počeo gomilati zalihe čipova dok je potražnja za njegovim uređajima padala. Kada su drugi proizvođači smartphonea poput Xiaomija uočili prostor koji ostavlja Huawei i oni su počeli ubrzano stvarati zalihe što je stvorilo ogromnu potražnju. Najveći su proizvođači čipova danas Intel, Samsung Electronics, Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. Kada se o automobilima radi, to su NXP Semicondustors, Infineon, ON Semiconductor, STMicroelectronics. Stalno povećanje potražnje koje će vjerojatno potrajati godinama, traži i proširivanje kapaciteta za koje može biti potrebno i 12-15 mjeseci zbog pandemije i teškoća u dobavi potrebne opreme.
