U tijeku je potraga za – hrvatskom džezvom! Tradicionalna posuda u kojoj se, većinom kod kuće, kuha napitak općepoznat kao turska kava trebala bi uskoro dobiti svoj makeover na hrvatski način. I to u viziji studenata zagrebačkog Studija dizajna među kojima će stručni žiri odabrati finaliste koji će se predstaviti na Velikoj sceni. Žiri će potom odabrati i nagraditi tri najbolja rada. Javnost će dodijeliti Nagradu publike, odnosno izabrati najbolju džezvu po svom sudu.
Izučavali iščezle zanate
Naime, studenti prve i druge godine Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu prošle su akademske godine s mentorima razvijali rješenja, a među 20 radova stručni žiri odabrao je najbolje. On će odlučiti o pobjedniku, dodijelit će se i nagrada publike, a najbolja će moderna džezva biti i proizvedena. Logično, glavni sponzor i pokretač natječaja jedan je proizvođač kave, a riječ je o Barcaffèu. Proces osmišljavanja moderne džezve prate mentori Ivana Fabrio, Nina Bačun, Andrea Hercog, Mladen Orešič i Nika Pavlinek. Izv. prof. mr. sc. Ivana Fabrio sa Studija dizajna nositeljica je kolegija Industrijski dizajn, pa je ujedno i najbolja osoba za razgovor o ovom projektu koji je doista bio izazovan za studente kao i za mentore.
– Doista malo čudno zvuči ‘moderna’ džezva, zar ne, započela je uz smijeh prof. Fabrio. – Bilo je važno napraviti odmak od nečeg što je staro i tradicionalno, no ipak nismo išli s namjerom da u potpunosti izbrišemo povijesne činjenice u cijeloj priči, jer džezva doista jest stigla iz Turske te je neraskidivo povezana s time i tehnologijom proizvodnje i materijalima. Od toga se nije moglo baš sasvim pobjeći. Naši su studenti intenzivno proučavali podrijetlo kave i načine na koje se kuha kako bi se što bolje pripremili za izvedbu nečega što treba biti moderno, a duboko je ukorijenjeno u tradiciji. Tako smo s njima prošli tehnologiju proizvodnje, materijale kao što je bakreni lim od kojega se tehnologijom izvlačenja napravi džezva. Riječ je o kovinopojasarstvu, zanatu koji je gotovo iščezao. Zanimljivo je da su ciljana skupina za konačni proizvod ovog natječaja upravo mladi koji su, unatoč velikom izboru različitih vrsta tog napitka, redoviti konzumenti turske kave, a neki su od njih i skupljali džezvice s putovanja. Tako je sve ostalo na osobnim afinitetima, što je točno svakoga od njih najviše zanimalo, materijal, tehnologija proizvodnje ili izvedba. Primjerice jedna džezva izvedena je prijelazom boja iz bakrene u srebrnu simbolizirajući tako spoj povijesnog i modernog. Inspiracija je bilo različitih, neki su otkrivali i da im kava utječe na psihofizičke osobine, imali su drukčiji doživljaj arome i okusa te su otkrivali nešto novo što do sada o kavi nisu znali – kaže prof. Fabrio.
Na Velikoj sceni
U pripremi su se, kaže nam, kušale različite craft kave koje su studenti probavali naslijepo, a onda bi se razvijale različite asocijacije na teksturu, ali i oblik, što bi studente potom inspiriralo i pri konačnom oblikovanju. Ideja je, dakle, bila napraviti mali uporabni predmet koji ima značenje za pojedinca, a kontekst mu je ispijanje kave te je namijenjen osobnoj ili zajedničkoj uporabi, privatnom ili zajedničkom okruženju. Ujedno su taj predmet trebale obilježavati neke nove vrijednosti koje bi odgovarale današnjem dobu. Profesori mentori su od 40 pozvanih studenata odabrali 20 radova, a žiri će među njima odabrati finaliste, a potom i tri pobjednička rada između čijih će se radova najprije odabrati finalisti, a onda i onaj dobitnički. U žiriju su Tihana Taraba, nagrađivana produkt-dizajnerica i članica uspješnog dizajn-studija Grupa, Sanja Bencetić, izvanredna profesorica na kolegijima Industrijski dizajn, Metodologija dizajna, Ergonomija i Inkluzivni dizajn, te Krešo Marin, Barcaffèov direktor razvoja.
Tihanu Tarabu pitali smo što točno žiri traži od te moderne džezve, kako će prepoznati da se ona doista adekvatno odmaknula od tradicije?
– Neka su rješenja konceptualno vrlo snažna i asociraju na male skulpture, a s druge strane ima i onih koja su zadržala klasični, prepoznatljivi identitet, ali s malim “twistom” koji je dovoljan da taj predmet učini novim i drukčijim. Studenti su u suradnji s mentorima došli do vrlo promišljenih i razrađenih rješenja tako da žiri neće imati nimalo lak zadatak. Tražimo originalna rješenja s naglaskom na funkciju i tehnologiju primjene jer će se nagrađeni rad i proizvesti. Ovakvih bi hvalevrijednih natječaja i projekata trebalo biti što više jer se studenti tako vrlo rano susreću s izazovima koji će im u budućem radu biti od velike koristi, kaže ova naša nagrađivana dizajnerica. Osnovna je ideja bila povratiti iskustvo ispijanja turske kave mladima, odnosno onima koji danas radije ispijaju instant-kave ili neki sličan proizvod. Zbog toga smo išli dosta široko, nismo se odlučili da krajnji proizvod bude nešto ekskluzivno čime bismo ograničili publiku. Postoji ideja, s marketinške strane, i da se uz neku od Barcaffèovih kava dobije i pobjednička džezva. Dizajner u procesu izvedbe surađuje s tehnologom, naručiteljem i drugim suradnicima, pri čemu se razmišlja i o brendiranju, ambalaži, pa i o oglašavanju. Vidjet ćemo što će organizator odlučiti nakon što dobitnik natječaja bude odabran – kaže prof. Fabrio.
– Zaključili smo i prije da mladi dobrim dijelom zaista znaju kvalitetu kuhanja kave u džezvi, a neki su to sada naučili, pa je bilo zanimljivo vidjeti i njihove dizajne. Priprema kave u džezvi dijelom je generacijska priča. U usmenim prezentacijama mnogi studenti su se osvrnuli na sjećanja i asocijacije na svoje bake, tete ili nekog starijeg člana obitelji koji je pripremao kavu na taj način, a možda to čini i dalje. Svima je ta tema zapravo dosta bliska, radi se o predmetu s malim zapremnim tijelom i ručkom. Na prvi pogled reklo bi se da prostora za intervenciju tog popularnog predmeta ima malo, no zanimljivo je vidjeti koliko su se u svojim rješenjima neki studenti potpuno odmaknuli od tipologije klasične džezve – kaže Tihana Taraba, koja smatra da su vrata ulaska ili povratka džezve i tako skuhane kave uživateljima i onima koji to postaju doista otvorena.
– Iako živimo u digitalnom svijetu, svjedočimo trendu vraćanja analognih principa (poput povratka vinilu kod ljubitelja glazbe), a tako je i među nekim uživatelja kave, sve je više onih koje veseli da sami samelju kavu i pripreme je na tradicionalan način tako da će moderna, funkcionalna i lijepo oblikovana džezva sigurno naći svoj put do nekih novih korisnika – kaže dizajnerica iz Grupe.
Finalisti će se predstaviti javnosti putem web-stranice Velika scena, a glasovi publike primat će se mjesec dana.
