Pozivamo Vladu da od jeseni uvede građanski odgoj i obrazovanje u škole, tim više što je program potpuno pripremljen, a uvijek se može i nadograđivati. Tražimo da se uvede kao poseban predmet u šestom razredu osnovne škole i kao međupredmet u ostalim razredima. Zajednički je to zahtjev koji su vladajućima na današnjoj novinskoj konferenciji uputile civilne organizacije okupljene u GOOD inicijativu (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja u škole) i Platformu 112.
Podsjetivši da je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja dio Plana 21 i koalicijskog sporazuma, predstavnica GOOD inicijative Emina Bužinkić dileme novog ministra znanosti i obrazovanja Vedrana Mornara oko građanskog odgoja nazvala je čudnim. Istaknula je kako su se dosadašnja istraživanja o građanskoj osviještenosti i znanjima mladih pokazala poraznima i zabrinjavajućima.
– Odustajanje od uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja porazno je i za novog ministra i za ovu Vladu te Hrvatsku svrstava na nisku razinu političke kompetencije. Vlada se treba držati svog cilja iz Plana 21, tim više što je u eksperimentalnu provedbu ovog programa u protekle dvije godine uloženo pola milijuna eura. Odustane li se, bit će to bačen novac – naglasila je Bužinkić.
Čakovečki profesor povijesti i psihologije Miljenko Hajdarović naglasio je da je proveo više od stotinu sati u pripremama i usavršavanju za uvođenje građanskog odgoja u škole te da i dalje smatra kako je potrebno odgajati odgovorne i aktivne mlade ljude koji će biti spremni mijenjati loše stvari oko sebe.
– Treba aktivirati misaone procese učenika, a ne ih učiti da bubaju silne podatke – istaknuo je profesor.
I učenica Eta Krpanec založila se za građanski odgoj u školama jer smatra da bi za izgradnju mišljenja i stavova mladih potrebno imati što više informacija i da će tako škole postati prostori za diskusiju, mjesta gdje učenici iznose svoje stavove. Smatra tužnim i poražavajućim da mladi od 18 i 19 godina govore da ne žele izlaziti na izbore i sudjelovati u politici.
– Šteta je što se ne zna čemu služe peticije, referendumi, kakva su prava potrošača..., a žalosno je da je sve više netolerancije prema drugima i drugačijima – kazala je učenica.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj ponovio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država koja u svoj obrazovni sustav nije implementirala građanski odgoj i obrazovanje. Naglasio je kako se mladi ne rađaju kao netolerantni, već oni to postaju i stoga je važnost uvođenja ovog predmeta velika.
– Kukuriku koalicija se u jednom svom dokumentu pod nazivom "Plan 21 – Na pola puta" hvalila da će se građanski odgoj i obrazovanje od jeseni 2014. uvesti u škole, a sad se događa da od toga odustaju, što možemo iščitati iz izjava novog ministra znanosti i obrazovanja. Nije dovoljno da to bude međupredmetni sadržaj, jer će učinak biti znatno slabiji – rekao je Šalaj.
Upitani kako komentiraju izjavu novog ministra Mornara o tome da je Hrvatska katolička zemlja, Bužimkić i Šalaj su uzvratili da takvu izjavu nisu očekivali te da su vjerovali kako će ministar oko ovog pitanja uvođenja građanskog odgoja konzultirati i poslušati mišljenje struke.
Očito je građanski odgoj zamišljen da dijete formira na sliku i priliku ekipe iz ove ili sličnih incijativa. Da "proizvede" - lijevo-liberalnog aktivista. A oni kada su već demokrati, sigurno nebi trebali imati ništa protiv, da se roditelje listićima "anketira" (oni baš ne vole izraz referendum), žele li uopće, da se djeca poduče sa njihovim građanskim odgojem. Jednostavno: DA ili NE