Prije pet godina u šarolikom političkom miljeu Crne Gore počela je djelovati Hrvatska građanska inicijativa (HGI), prva i dosad jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori. Osnovan s ciljem da organizirano i što uspješnije artikulira interes Hrvata u Crnoj Gori, HGI postaje sve utjecajniji, a odnedavno prvi put ima i svog zastupnika u crnogorskom parlamentu. Predsjednik je HGI-ja ing. Marija Vučinović (48), rođena Riječanka.

Prije 26 godina došla je u Crnu Goru i ondje osnovala obitelj sa suprugom Gracijem, autohtonim Bokeljem. Imaju kćer Dunju i sina Davora i žive u Lepetanima pokraj Tivta. M. Vučinović uspješna je direktorica u tivatskom poduzeću Vodovod i jedina žena u Crnoj Gori koja je predsjednik političke stranke.

 Nekad su Hrvati bili uvjerljivo većinsko stanovništvo u Boki kotorskoj. U Tivtu su na popisu iz 1910. godine činili čak 90 posto ukupnog stanovništva, a nakon Drugog svjetskog rata bilo ih je 75 posto. Slično je bilo i u Kotoru. Vremenom se hrvatska populacija u Crnoj Gori smanjivala i na posljednjem popisu, prije tri godine, kao Hrvati izjasnilo se 7060 osoba. Sada ih je najviše u Tivtu, gdje čine 20 posto ukupnog broja stanovnika te općine, a potom u Kotoru i Herceg Novom.

Samo u jednoj od 21 općine u Crnoj Gori, Pližinama, ne žive Hrvati. Osnovni motiv za to da smo 2002. godine formirali HGI bio je u tome što su Hrvati, njihovo ime, interes i ukupno biće, desetljećima bili zapostavljani u Crnoj Gori  kaže za Večernji list Marija Vučinović.

P: Čime objašnjavate izrazito opadanje broja Hrvata u Crnoj Gori?
 Prije svega migracijama stanovništva i masovnim doseljavanjem Crnogoraca i Srba u Boku, koji su tamo potiskivali autohtono hrvatsko stanovništvo. Oni koji dulje i bolje od mene poznaju bokeljske prilike tvrde da je osobito u vrijeme komunizma bilo pritisaka da se što manji broj ljudi izjašnjava kao Hrvati uime nekog "višeg crnogorskog interesa". Tako se i događalo da se od dvojice rođene braće jedan izjašnjava kao Hrvat, a drugi kao Crnogorac. I danas ima tvrdnji da je broj Hrvata u Crnoj Gori više nego dvostruko veći od onoga koji pokazuje posljednji popis. Kao dokaz navode se crkvene knjige po kojima je u Crnoj Gori otprilike 17.000 Hrvata, a ne 7060.

P: Ima tvrdnji da su upravo glasovi Hrvata odnijeli prevagu u tijesnoj pobjedi pobornika neovisnosti na prošlogodišnjem referendumu, kada je nakon više od osam desetljeća obnovljena neovisnost Crne Gore. Što je motiviralo Hrvate u Crnoj Gori da bezrezervno podrže njezinu neovisnost?
 Može se reći da smo dali stopostotnu podršku neovisnosti Crne Gore, da smo je željeli kao svi oni tzv. stopostotni Crnogorci. U samostalnoj Crnoj Gori prepoznali smo građansku i europsku državu u kojoj će Hrvati imati pravu perspektivu i slobodan život. HGI je sam organizirao podršku crnogorskoj neovisnosti. Nismo za to dobivali ni tražili nikakve upute iz Zagreba, kako neki misle, ali imali smo podršku za takav stav.

P: Aktualna vlast u Crnoj Gori nije vam na startu uzvratila na isti način. Naprotiv. Najprije je uoči referenduma donijela Zakon o nacionalnim manjinama koji je Hrvatima, s obzirom na njihov broj u Crnoj Gori, jamčio jednog zastupnika u državnom parlamentu, a odmah nakon referenduma tu je odredbu ukinuo Ustavni sud Crne Gore. Zašto ste unatoč tome ušli u koaliciju s vladajućom Demokratskom partijom socijalista?
 Ukidanje zajamčene nacionalne zastupljenosti u parlamentu pogreška je jer takvu zastupljenost poznaju sve prave demokracije. Vladajući je DPS uoči nedavnih izbora u Crnoj Gori ispravio pogrešku, ponudio HGI-ju koalicijski sporazum i jedno mjesto Hrvatima u državnom parlamentu. Dio vodstva HGI-ja bio je protiv koalicije s DPS-om. Ipak, ušli smo u tu koaliciju i pokazuje se da je to bio pravi potez.

P: Što sada Hrvati u Crnoj Gori očekuju od tog sporazuma?
 Očekujemo veću zastupljenost u lokalnim organima vlasti, osobito u Tivtu i Kotoru, što se i ostvaruje, te veće sudjelovanje u upravljanju javnim ustanovama i poduzećima. Očekujemo i dvojezična obilježja tamo gdje smo najbrojniji te uvođenje hrvatskog jezika u škole za naše đake. Sada u Tivtu i Kotoru postoji fakultativna nastava na hrvatskom, a radi se na uvođenju redovite. Na državnoj razini imamo obećanje da ćemo dobiti zamjenika ministra kulture ili za pitanja nacionalnih manjina, veći udio u crnogorskoj diplomaciji koja se formira te u policiji. Hrvati u Crnoj Gori imaju visokoobrazovani i visokostručni kadar koji može pridonijeti ne samo većem ostvarivanju njihovih interesa nego i ukupnom napretku Crne Gore. Pred nama i Crnom Gorom dug je proces demokratizacije. Bitno je da je u neovisnoj državi to brže krenulo i da se stvari pomiču nabolje.

P: Zna li se u Hrvatskoj dovoljno o Hrvatima u Crnoj Gori i govori li se o njima? Kakva je suradnja s maticom?
 Od svršetka Drugog svjetskog rata pa sve do obnove hrvatske državnosti nismo bili zadovoljni odnosom matice prema nama Hrvatima u Crnoj Gori. Bili smo zapostavljeni, takoreći zaboravljeni. Sada se odnos bitno mijenja. HGI odličnu surađuje s aktualnom vlašću u Hrvatskoj, osobito s predsjednikom Mesićem i premijerom Sanaderom koji će nam uskoro doći u Crnu Goru. Novčanu pomoć čak nam je ponudilo Nacionalno vijeće Crnogoraca u Hrvatskoj, doduše, ne nama kao stranci, nego nevladinim udrugama u Crnoj Gori koje nose hrvatski predznak. Crnogorci u Hrvatskoj za svoje djelovanje od Vlade Hrvatske dobivaju godišnju dotaciju od 200.000 eura plus različite druge dotacije, a deset hrvatskih udruga u Crnoj Gori dobiva samo 10.000 eura. Zato nam je Veljko Bulajić velikodušno iz Zagreba ponudio pomoć u novcu. No, uvjereni smo da će se i pitanje financiranja hrvatskih udruga u Crnoj Gori uskoro bolje riješiti, posebno nakon formiranja krovne udruge koja će obuhvatiti njihov rad.

Video sadržaj

63

INTERVJU ZA VEČERNJI

VIDEO 'Ja to ne mogu shvatiti!' Ovako je Milanović govorio o Trumpu, a sad mu HDZ to nabija na nos

Video sadržaj

3

SESTRE BLIZANKE

FOTO Ljudi zaprepašteni kontroverznim izgledom makedonskih influencerica, evo kako su nekad izgledale

37

RUDAN O PREDSJEDNIČKOJ KANDIDATKINJI

'Davno je to bilo kad je Kekin bila siromašna. Ušla je u Sabor po istom principu po kojem je Trump postao predsjednik'

Istraživanja potvrdila

Jedna navika povećava stres na poslu: Radi ju većina Hrvata, a dovodi i do pada koncentracije

Za svaki interijer

Kao božićna dekoracija i ambijentalna lampa: Ovaj ukras je sve što vam ove jeseni treba u domu

U blizini Zagreba otvoren najnoviji trgovački centar