Ovo je povijesni dan za razvoj feminizma - najavljivala ga je tako lani tadašnja španjolska ministrica za jednakost Irene Montero, kada je Španjolska prva u EU uvela tzv. ''menstrualno bolovanje'', plaćene dane na koje žene imaju pravo ako imaju problematične menstruacije. Mjeseci su prolazili, čekalo se, ali očekivani ''boom'' u bolovanjima na teret države nije se dogodio. Zašto?
Naime, stručnjakinje u Španjolskoj koje se bave ženskim pravima smatraju kako je problematična odredba tog zakona bila to što je dopust ograničen na žene koje već imaju dijagnosticirane bolesti ili poremećaje poput endometrioze. To znači da ako žena nema dijagnosticirano stanje, u Španjolskoj ni neće moći iskoristiti to uvedeno menstrualno bolovanje. A u 11 mjeseci novog zakona takvih je bolovanja iskorišteno tek 1.559 puta, u zemlji s oko 48 milijuna ljudi.
Kada je ovaj zakon bio spomenut u Hrvatskoj, pa i nakon što je tu temu pokrenula Nina Skočak uoči europskih izbora, brojni su s pravom naglasili - slična takva stvar postoji i kod nas već godinama. Dakako, ta teza svakako stoji, no ključna razlika je upravo u tome što takva bolovanja zbog svog kratkog trajanja odlaze na teret poslodavaca, a ne države.
Standard u Hrvatskoj
- Menstrualno bolovanje općeprihvaćeni je standard u Europi i svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj je bol i druga stanja povezana s ženskim spolnim organima i menstruacijskim ciklusom prepoznata kao osnova za otvaranje bolovanja — šifra N.94 navodi se u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (WHO) i u Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (NN 153/09 i 80/13). Jedina razlika između Španjolske i drugih zemalja je u tome tko snosi troškove naknade plaće: država ili poslodavac. Španjolska je prva država u Europi koja je u potpunosti preuzela tu obvezu - pojasnila nam je to i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, nadodavši kako uz Španjolsku u svijetu takvu praksu održaju još poneke zemlje poput Japana, Južne Koreje, Tajvana i Zambije.
POVEZANI ČLANCI:
Pravobraniteljica nadalje objašnjava kako bi i same žene trebalo informirati o njihovim pravima, odnosno o znakovitoj šifri N. 94 - pravu na bolovanje po osnovi boli i drugih stanja povezanih s ženskim spolnim organima i menstrualnim ciklusom. Naime, od 1. siječnja 2023. pa sve do kraja ovog ožujka šifru N. 94 koristilo je tek 2.230 osoba, i to u ukupnom iznosu od 3.965 dana, tako da su žene uglavnom uzimale po jedan dan ili dva dana bolovanja za menstrualne bolove, iako oni često traju i duže.
Prema podacima koje nam je ustupio HZZO, u istom razdoblju vidljivo je da se koristila još i šifra N. 92, čak u većem broju, a koja se odnosi na prekomjernu, učestalu i nepravilnu menstruaciju - njih 2.801 u istom je periodu otvorilo bolovanje iz tih razloga, a njihova bolovanja bila su nešto duža - ukupno 20.855 dana. Uz to, i 190 osoba je u tom periodu koristilo i šifru N. 91 koja se pak odnosi na izostale, oskudne i rijetke menstruacije, i to u trajanju od 1.181 dana.
- Temeljem naših dosadašnjih iskustava možemo reći da žene često nisu dovoljno dobro upućene u sva prava koja im stoje na raspolaganju u područjima reproduktivnog zdravlja. Ističemo da pritužbe vezano uz menstrualno bolovanje ne primamo - kroz na rad nismo zabilježili poteškoće u ostvarivanju prava na menstrualno bolovanje u Hrvatskoj, što također može ukazivati na nedovoljnu razinu informiranosti žena - tvrdi nadalje pravobraniteljica.
Šifra je dakle, potvrdio nam je i HZZO, više u Hrvatskoj temeljem kojih žene imaju pravo otvoriti bolovanje, i to bez dijagnoze kakva se zahtijeva u Španjolskoj, jer bolovi i popratni simptomi menstruacija nisu uvijek nužno povezani s bolestima i poremećajima. U kojem trenutku bi žene onda trebale zaključiti svoj radni dan i obratiti se svom poslodavcu?
- U Španjolskoj je uvedena nova dijagnoza koja skupno opisuje menstrualne tegobe. U praksi je kod nas ista situacija, ali menstrualne tegobe nisu navedene u grupnoj dijagnozi već prema simptomima: N94.4 bolna mjesečnica bez jasnog razloga; N94.5 bolna mjesečnica koja je posljedica organskog razloga, npr. mioma; N92,6 vrlo obilna mjesečnica; R11 mučnina i povraćanje... - navodi kao očite simptome specijalist ginekologije i opstetricije prof.dr.sc. Ivan Fistonić. Neredovite menstruacije, često kao jedna od posljedica policističnih jajnika, iskusi između 4 i 20 posto žena, dok bolove različitog intenziteta osjeća njih čak 50 do 90 posto, pojašnjava nam ginekolog. Kada smo mu pak predočili podatke HZZO-a o bolovanjima temeljem šifre N. 94 u Hrvatskoj, on nam je objasnio kako su oni zapravo u potpunosti u skladu s, primjerice, Japanom koji već desetljećima ima u svojim zakonima termin menstrualnog bolovanja, s time da žene tamo ne trebaju tražiti ni preporuku liječnika.
>> VEČERNJI TV Nina Skočak o menstrualnom bolovanju: Menstruacija je i dalje kontroverzna tema
- Oko 760.000 je zapravo broj žena generativne dobi u RH (20-49 godina) koje su radno sposobne. Ako ih je oko 2.500 koristilo bolovanje zbog menstrualnih tegoba to je oko 3%. Postotak je potpuno u skladu s brojkama iz nedavno (2021 g.) objavljene studije na uzorku zaposlenih žena u Japanu - bolovanje je koristilo oko 2% žena. Oko 70% velikih kompanija u svojim aktima sadrži mogućnost ostvarivanja prava na menstrualno bolovanje, ali ih mali broj žena koristi. Samo oko 25% manjih tvrtki deklarira te akte, ali također minimalni broj zaposlenica koristi mogućnost za menstrualno bolovanje - objašnjava nam.
Pitanje političke prirode
Po njemu je dakle cijelo pitanje menstrualnog bolovanja zapravo isključivo političke i kulturološke prirode, odnosno koliko je država spremna financijski preuzeti takav teret na sebe. Ono što se u kontekstu menstrualnog bolovanja također spominje je i činjenica što bi se takvom odredbom moglo dogoditi da će žene u puno većoj mjeri početi koristiti takva bolovanja, čime bi se njihov položaj mogao dodatno pogoršati na tržištu rada. Ipak, pravobraniteljica tvrdi kako to uopće nije točno.
- Potrebno je odbaciti predrasudu da se omogućavanjem prava na menstrualno bolovanje uzrokuju masovne odsutnosti žena s radnog mjesta, s obzirom da su rezultati jednog istraživanja provedenog u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazali da, premda 90% žena osjeća tegobe za vrijeme menstruacije, samo 2% njih osjeća jake bolove zbog kojih bi imale potrebu za otvaranjem bolovanja - objašnjava nam.
Vlasti u Španjolskoj vjerovale su kako bez obzira na ishod, ovakav potez ipak bi trebao, ako ništa drugo, senzibilizirati poslodavce na probleme koje žene imaju povezane s menstruacijom. Prof. Fistonić kaže da je ključ i pravilno korištenje svih dostupnih lijekova.
- U kontekstu teme spominje se samo pravo žene, a nigdje mogućnosti da se izražena menstrualna simptomatologija prevenira. Oralni niskodozažni kontraceptivi značajno će umanjiti ili potpuno anulirati menstrualnu bol i ostale simptome, kao i bolne ovulacije. Nesteroidni antireumatici, ako se s primjenom krene prije nego bol nastupi, mogu također značajno smanjiti bol. Ovim i ostalim intervencijama u životni stil, žene mogu značajno poboljšati kvalitetu života tijekom tog osjetljivog perioda i time postići zadovoljavajuću radnu sposobnost - zaključuje.
