Hoće li telekomunikacijsko tržište u Europskoj uniji ostati rascjepkano ili slijedi konsolidacija sektora, za sada je još neizvjesno. Mađarska kao predsjedateljica Vijeća EU pokušava pomiriti različite interese i sastaviti prihvatljiv nacrt zaključaka o Bijeloj knjizi Europske komisije iz veljače u kojoj se zagovara konsolidacija deregulacijom. U međuvremenu su izašla još dva dokumenta u kojima se preporučuje konsolidacija koja bi posljedično dovela do veće konkurentnosti kako sektora tako i cijele EU u odnosu na Kinu i SAD. U travnju je to predložio Enrico Letta u svojoj analizi, a nedavno Mario Draghi u svom izvješću o konkurentnosti EU. Dvojica bivših talijanskih premijera snažno se zalažu za radikalan pristup i potpuni zaokret dosadašnjih praksi, tvrdeći da bi konsolidacija omogućila veća ulaganja u digitalnu infrastrukturu, koja su ključna za održavanje globalne konkurentnosti.
Ipak, prema posljednjim informacijama koje prenosi Euractiv pozivajući se na četiri izvora, Mađarska je nakon konzultacija sa zemljama članicama i nakon sastanka Radne skupine Vijeća za telekomunikacije od prvobitne želje za izbalansiranom stavom o konsolidaciji sada potpuno odustala od spominjanja konsolidacije sektora u svom prijedlogu nacrta, o kojem će se ponovno razgovarati početkom listopada.
To je pitanje od najveće važnosti za sektor telekomunikacija, kao i za novu Komisiju, koja će naposljetku donijeti konačnu odluku kojim smjerom ići.
Ozbiljna dijagnoza
Draghijevo izvješće poziva na radikalno reformu propisa EU i pogleda na tržišno natjecanje, tvrdeći da su trenutačna pravila destimulirala konsolidaciju, što je rezultiralo višestrukim manjim igračima na svakom tržištu. “Danas EU ima desetke telekomunikacijskih igrača koji opslužuju oko 450 milijuna potrošača, u usporedbi sa šačicom koliko ih postoji u SAD-u i Kini. Tvrtkama iz EU nedostaje opseg koji je potreban da građanima pruže pristup svjetlovodnoj i 5G mreži te za opremanje poduzeća naprednim platformama za inovacije”, tvrdi Draghi.
Europske tvrtke nemaju dovoljan opseg poslovanja kako bi građanima mogle pružiti sveobuhvatan pristup optičkoj infrastrukturi i 5G mrežama te opremiti poduzeća naprednim platformama za inovacije. EU ima ukupno 34 operatora mobilnih mreža (MNO) i 351 virtualnog operatora bez vlastite infrastrukture (MVNO), dok u SAD-u postoje tri MNO operatora (uz 70 MVNO operatora) i četiri MNO operatora u Kini (uz 16 MVNO operatora).
Europsko tržište fiksnog širokopojasnog interneta – gdje tri najveća operatora zajedno drže udio od 35 posto – također je manje koncentrirano u usporedbi s američkim tržištem (66 posto zajedničkog udjela) i kineskim (95 posto zajedničkog udjela). Niže cijene usluga u Europi zasigurno su koristile građanima i poslovnim subjektima, no s vremenom su smanjile profitabilnost industrije, a posljedično i razinu ulaganja u Europi, uključujući inovacije EU kompanija u tehnologijama koje nadilaze osnovnu povezanost.
Regulacija i konkurentska politika u telekomunikacijskom sektoru de facto su obeshrabrile konsolidaciju, favorizirajući više manjih igrača na svakom tržištu. U EU ex ante regulacija – poput mjera za sprječavanje neželjenih cjenovnih efekata – te nacionalne i EU konkurentske politike pogodovale su postojanju velikog broja manjih operatora i nižim cijenama usluga. Struktura industrije tako se mijenjala, sprječavajući ili preokrećući procese konsolidacije među državama članicama, u korist investitora na razini pojedinih zemalja ili privatnih poduzetnika. U SAD-u, s druge strane, ex post regulacija – poput provođenja konkurentnosti u slučajevima dogovora ili udruženih praksi – omogućila je konsolidaciju, što je dovelo do toga da u SAD-u i Kini nekoliko velikih operatora opslužuje stotine milijuna građana.
Izvješće također upozorava na izazove u sektoru telekomunikacijske opreme i softvera, ističući oštru konkurenciju kineskih tvrtki te zabrinjavajući nedostatak europskih igrača u softverskom segmentu, gdje dominiraju američki tehnološki divovi. Nijedan igrač iz EU nema značajan udio u segmentu softvera za komunikacijske uređaje. Dominacija Googlea i Applea na tržištu mobilnih operativnih sustava u EU (gdje Android drži oko 66 posto tržišta, a Appleov iOS oko 34 posto) jasno pokazuje prevlast vanjskih kompanija. Što se tiče pametnih mobilnih uređaja, proizvođači iz EU gotovo su potpuno nestali s tržišta, kojim sada dominiraju Apple s 33 posto tržišta i azijski proizvođači, posebno Samsung s 31 posto i Xiaomi s 15 posto udjela.
Tržišna kapitalizacija u padu
Kao rezultat svih navedenih trendova tržišna kapitalizacija europskih telekomunikacijskih operatora i dobavljača opreme značajno je pala te je znatno manja u usporedbi s konkurencijom. Ukupna tržišna kapitalizacija telekom sektora u EU smanjila se 41 posto u razdoblju od 2015. do 2023. godine, dosegnuvši oko 270 milijardi eura, u usporedbi s više od 650 milijardi eura tržišne kapitalizacije američkih telekom operatora. Još upečatljivije, pet najvećih američkih tehnoloških tvrtki (Alphabet, Amazon, Apple, Meta i Microsoft) kapitaliziraju oko 8,7 trilijuna američkih dolara, dok su samo četiri od pedeset najvećih tehnoloških kompanija po tržišnoj kapitalizaciji europske: ASML (391 milijarda američkih dolara), SAP (222 milijarde američkih dolara), Siemens (154 milijarde američkih dolara) i Schneider Electric (127 milijardi američkih dolara), stoji među ostalim u Draghijevu izvješću.
Kako bi se poboljšala konkurencija u tom sektoru, stoga, Draghijevo izvješće preporučuje da zakonodavci EU usvoje novi zakon o telekomunikacijama. Predložena uredba trebala bi postaviti novi strateški okvir za telekomunikacijske usluge, s ciljem poticanja sektora kako bi bolje konkurirao Kini i SAD-u. Draghijevo izvješće naglašava nekoliko ključnih preporuka za novi zakon o telekomunikacijama, prije svega promjenu regulacija za procjenu spajanja tvrtki na razini EU umjesto na nacionalnoj razini. Tu je poticanje razvoja novih infrastrukturnih rješenja postavljanjem rokova za starije tehnologije, primjerice postavljanje roka za ukidanje bakrene infrastrukture. Izvješće također preporučuje EU da prioritet daje prekograničnim spajanjima i operacijama, uz smanjenje ex-ante pravila koja obeshrabruju ulaganja i preuzimanje rizika. Draghi je pozvao na reviziju pravila o licenciranju spektra unutar EU, uz naglasak na potrebu veće harmonizacije kako bi se stvorile prednosti razmjera i potaknula konsolidacija kontinentalnih digitalnih mreža.
“Pad profitabilnosti telekomunikacijskog sektora može predstavljati rizik za industrijske tvrtke u Europi, u vrijeme kada je potrebna najsuvremenija infrastruktura za digitalizaciju proizvodnih, opskrbnih i distribucijskih lanaca”, ističe se u izvješću.
Očekivano, industrijske organizacije poput GSMA-e i Connect Europea, koje predstavljaju telekom operatore, snažno podržavaju ove prijedloge. Oni ističu kako je Europa suočena s ozbiljnim rizikom za svoju globalnu konkurentnost zbog strukturnih problema i prekomjerne regulacije, koja guši ulaganja i inovacije. Njihovi glavni argumenti uključuju potrebu za novim pristupom u regulaciji spajanja i preuzimanja kako bi europski operatori mogli konkurirati globalnim igračima iz SAD-a i Kine. GSMA i Connect Europe podržavaju prijedlog novog zakona o telekomunikacijama EU koji bi omogućio regulatorne promjene i smanjenje barijera za ulaganja.
Unatoč snažnoj podršci iz industrijskih krugova, BEREC (tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije), kojim trenutačno predsjeda Hrvatska odnosno Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, zauzima drukčiji stav, koji je isfiltrirao s obzirom na Bijelu knjigu. U svom izvještaju BEREC naglašava da bi ubrzana konsolidacija mogla narušiti postojeće pozitivne tržišne dinamike, smanjiti konkurenciju i povećati cijene za krajnje korisnike. Također upozorava da bi prevelika koncentracija moći među nekoliko velikih operatora mogla oslabiti inovacije, što je suprotno dugoročnim interesima europskih potrošača.
Ključni strah regulatora poput BEREC-a jest da bi tržišno vođena konsolidacija mogla dovesti do jačanja nekoliko dominantnih tržišnih aktera na štetu manjih, inovativnijih pružatelja usluga, koji trenutačno doprinose konkurenciji na lokalnoj razini. BEREC naglašava da su u mnogim državama članicama upravo mali operatori ti koji prednjače u inovacijama i infrastrukturnim ulaganjima, često nudeći povoljnije cijene od velikih operatora.
Konsolidacijom do viših cijena
Smanjenje konkurencije moglo bi također rezultirati padom kvalitete usluga, višim cijenama za potrošače te smanjenjem izbora. BEREC ističe da konsolidacija nije prirodno rješenje za poticanje ulaganja u infrastrukturu i da bi takve mjere trebale biti popraćene detaljnim analizama kako bi se izbjegli negativni učinci na tržište.
I Europska udruga za konkurentnost telekomunikacija (ECTA) opisuje preporuke kao “jednostran pristup telekomunikacijama” koji djeluje u interesu nekolicine većih igrača.
“Bojimo se da se Draghijevo izvješće temelji na pogrešnoj procjeni europskog modela i stoga uključuje rizik od visoke cijene za potrošače, poduzeća i javne uprave te, nadalje, riskira da ugrozi konkurentnost EU u digitalnom području”, rekao je Luc Hindryckx, generalni direktor ECTA-e.
“Smanjenje konkurencije uvijek dolazi s visokom cijenom i ne potiče inovacije ili ulaganja. Ne zaboravimo da takozvane velike tehnološke tvrtke nisu plod postojećih kompanija i da su sve počele od nule.”
Da konsolidaciju telekomunikacijskog sektora “ima smisla olakšati, ali ideja da može postojati jedinstveno tržište EU i da bi ono trebalo prijeći na reviziju tržišnog natjecanja nakon spajanja je teška”, smatra Dean Bubley, osnivač i direktor tvrtke Disruptive Analysis. “Čini se da postoji institucionalno uvjerenje u EU da je veće jednako bolje, ali kada pogledate najveće telekomunikacijske kompanije, one su često bile najsporije i nedostajale su im agilnost i kompetencija za istraživanje i razvoj.”
Bubley dalje ističe: “Očito postoji nada u Bruxellesu da će to na neki način dovesti do toga da se DT, Telefonica, Orange, VF itd. nekako pretvore u Amazone, Microsoftove i Alphabete budućnosti. To je besmislica.” Draghijevo izvješće Bubley opisuje kao potpuno nerazumijevanje telekom sektora i interneta.
Države članice zasad nisu sklone konsolidaciji, žestoko su reagirale te otežale zadatak Mađarske kao predsjedateljice da isporuči izbalansirane stavove novoj Komisiji.•
