Novi zakon o leasingu, koji je jučer usvojila Vlada, omogućio je hrvatskim građanima da postanu \"dobavljači objekata leasinga\". No, to nipošto ne znači da se fizičke osobe mogu baviti leasingom, već da svoju imovinu mogu prodati leasing društvu, a onda je uzeti u najam ili je leasing društvo daje u najam nekom drugom. Leasing društva od građana mogu kupovati i zemljišta, brodove ili automobile, što je dosad bilo zabranjeno jer su to dosad mogli činiti samo od pravnih osoba.
Nespretno objašnjenje
– Dosad su leasing kompanije mogle biti samo trgovačka društva, a mi ocjenjujemo da bi se tim poslom mogle baviti i privatne osobe s obzirom na to da imaju neku imovinu i da na ovaj način mogu pokušati dati nekom drugom na upravljanje imovinu za koju sami ne znaju kako je staviti u funkciju – prilično nespretno objašnjavao je zakonske promjene ministar financija Slavko Linić. Jer, i dalje leasing kompanije mogu biti samo trgovačka društva, uz odobrenje i nadzor Hanfe i Ministarstva financija.
Ovaj model nema baš previše izgleda da postane masovan, ali daje šansu osobama koje više ne žele imati kuću ili stan u vlasništvu i treba im novac, ali bi im život olakšalo da i dalje ostanu živjeti u tim nekretninama kao najmoprimci, ne mijenjajući životne navike, dječje škole i vrtiće, susjedstvo... Jesu li ciljana skupina za ovakvu transakciju prezadužene osobe, pitamo Darka Urukalovića, predsjednika Udruženja leasing društava HGK i člana uprave Erste&Steiermärkische S-Leasinga, koji je bio član radne skupine za izradu zakona.
– Ne bih tako rekao s obzirom na to da su leasing društva uglavnom dijelovi bankarskih grupacija i vezani su politikama upravljanja rizicima pa ciljana skupina sigurno nisu prezaduženi. Model \"sale and lease back\" u kojem osoba imovinu prodaje pa je onda ponovo unajmi niša je s limitiranim tržištem i odnosit će se ponajprije na nekretnine – objašnjava Urukalović.
Ističe, međutim, da će ova zakonska izmjena omogućiti leasing društvima kupnju zemljišta od fizičkih osoba, što dosad nisu mogli, a često su ih upravo takve prepreke sprečavale u financiranju projekata pravnih osoba. Druga je važna promjena mogućnost davanja u najam predmeta leasinga vraćenih zbog nemogućnosti otplate.
– Dosad su predmeti leasinga koje smo oduzeli zbog neplaćanja uglavnom stajali po skladištima, sad ih možemo dati u klasičan najam ili zakup, bilo da su posrijedi dućani u šoping-centrima, brodovi koje možemo iznajmiti preko čarter agencija, strojevi ili automobili – ističe Urukalović.
Novost je i financiranje leasinga za predmete koji još ne postoje, projekata i brodova koji se grade, pa čak i opreme, proizvodnih linija koje imaju dulje razdoblje izrade. Prije promjene zakona financirali su samo gotove projekte, što im je znatno smanjivalo konkurentnost na financijskom tržištu. Sad mogu biti investitori za treću osobu i pratiti faze izgradnje projekta od početka te im se otvara mogućnost da \"uskoče\" s financiranjem u projekte javno-privatnih partnerstva.
Novim su zakonom detaljno razgraničene i odgovornosti vlasnika i korisnika predmeta leasinga, ponajprije plaćanja kazni za pogrešno parkiranje i neproduženje registracije vozila.
– Dosad smo te kazne plaćali mi jer su dolazile na adresu vlasnika, a onda smo se dogovarali s klijentom i prefakturirali račune. Sve je to poskupljivalo proceduru i zahtijevalo brdo administracije – kaže predsjednik Udruženja leasing društava.
Jači nadzor
Linić ističe da novi zakon predviđa znatno snažniji nadzor poslovanja i kontrole nad upravljanjima rizicima te daje veće ovlasti Hanfi koja regulira poslovanje nebankarskog sektora.
U Hrvatskoj je aktivno 25 leasing društava koja raspolažu imovinom vrijednom 22,24 milijarde kuna. Drže 4,1% imovine financijskog sektora, odnosno 16,5% imovine nebankarskog financijskog sektora. Nakon godina pada prihoda, posebno 2009. i 2010., lani su ostvarili 142,6 milijuna kuna neto dobiti. Premda aktualne izmjene zakona ponajprije imaju svrhu otkloniti probleme s kojima su se leasing društva suočavala proteklih godina, kolateralnu korist mogli bi imati i građani koji žele \"nešto napraviti\" sa svojom imovinom. U svakom slučaju, otvara im se još jedan kanal na strani potražnje.
>> Rektoru Bjelišu režu plaću s 47.000 na 35.500 bruto
