– Uh, to je kao da me pitate jesu li bolje plavuše, brinete ili crnke – odgovara Zlatan Kljaković Gašpić, nositelj istoimenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kad ga upitate koje su sorte trešanja najbolje.
Taj rođenjem Solinjanin, a radnim vijekom Zagrepčanin na površini nešto većoj od tri hektara zasadio je oko sedam tisuća stabala trešanja. Plantaža na kojoj mu pomažu kći Maja, magistra teologije, sinovi Luka, inženjer voćarstva, i Toni, agroturistički tehničar pred upisom na fakultet, te supruga Željka, diplomirana ekonomistica, nalazi se u selu Majkovac kod Svete Helene, u – Ulici trešanja.
Štete od kiše
– Ranu sortu uništila je kiša, oko tri-četiri tone. Voće je zbog obilnih padalina popucalo i imamo štetu od stotinjak tisuća kuna. A nijedna osiguravateljska kuća ne želi osigurati plod trešnje. Prava berba kasnih sorti na mojoj plantaži počinje za koji dan pa će supruga Željka uzeti godišnji. I u voćnjaku može preplanuti – govori inženjer agronomije.
Za prodaju uzgajaju i sadnice raznih sorti pogodnih za različite vrste tla pa kaže da se u Majkovcu nalazi butik trešanja.
Zlatan Kljaković Gašpić je i predsjednik Udruge ZG trešnje koja okuplja 15 proizvođača, a čiji su počasni članovi “otac” robne marke Jagodica Purgerica, agronom Marijan Mavračić te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Skup uzgoj
– I on je proizvođač trešanja, ali mali. Kod vikendice je zasadio 50-ak stabala, a u Hercegovini ima dvije-tri stotine – kaže. Udruga od patentnog zavoda čeka žig za zaštitu robne marke zagrebačka trešnja. Od 1. siječnja sljedeće godine na snazi će biti i pravilnik kojim će se propisati kako ona mora izgledati:
– Promjer ploda prve klase je od 24 do 26 milimetara, ekstra klasa je promjera od 26 do 28 milimetara, premium od 28 naviše. Pravilnikom će se regulirati i propisani stupanj zrelosti te izgled ploda. Članovi naše udruge proizvedu oko 150 tona trešanja. Još 180 tona uberu zagrebački umirovljenici u svojim vrtovima. A u Zagrebu se u sezoni pojede oko 500-600 tona trešanja. Uveze se između 200 i 300 tona. Zagreb je trenutačno pun trešnje iz Španjolske i Italije – tumači voćar.
No za koji dan situacija će biti drukčija pa će se domaća trešnja moći kupiti na pet lokacija u Zagrebu.
– Cijena će pratiti kvalitetu i kilogram trešanja će stajati od 30 do 40 kuna. Trešnje u svijetu, pa tako ni u Hrvatskoj, nikada neće biti dovoljno jer iziskuje puno radne snage. Zato i jest skupa. Probajte nabrati kilogram pa ćete vidjeti koliko to traje. U Sloveniji je trešnja dvostruko skuplja nego u nas – 80 kuna. To je cijena EU, što polako dolazi i k nama. Eto, prije nekoliko dana sam bio u Belgiji. Tamo kilogram stoji 16 eura, oko 120 kuna– kaže Kljaković Gašpić.
Svima koji se odluče na uzgoj trešnje savjetuje da prema osobinama tla odaberu podlogu na kojoj je cijepljena sorta jer će inače voćka dvije-tri godine rasti pa se osušiti. Budući proizvođači se moraju naoružati i strpljenjem jer od sadnje do prve prave berbe prođe od pet do deset i više godina.
>>ZG trešnja postaje brend metropole, kilogram će se prodavati za 30 kuna
>>Jeste li znali da su trešnje toliko ljekovite?
Dat 40 kn za kilo trešanja ,alooo ? Kod nas u Slavoniji i Baranji se "šutaju" sa trešnjama.