Hrvatska vlada uskoro planira angažirati ekonomske stručnjake da izrade analizu utjecaja sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a na hrvatsko gospodarstvo, otkriva Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. Njemačka vlada daje snažnu podršku Europskoj komisiji da pregovore s Amerikancima o TTIP-u dovrši do kraja ove godine, a njemačka kancelarka Angela Merkel naglašava da Komisija može uspjeti u tim pregovorima “samo ako ima podršku zemalja članica EU”.
Sporni GMO, hormoni...
Američki veleposlanik u Bruxellesu Anthony Gardner naglašava da je važno sklopiti sporazum “dok je predsjednik Barack Obama u uredu”, odnosno prije američkih predsjedničkih izbora u studenom 2016., jer sljedeći predsjednik ili predsjednica, bio republikanac ili demokrat, neće biti toliko spreman za TTIP kao što je Obama. TTIP ili, punim imenom, Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo trebao bi biti najveći sporazum o slobodnoj trgovini na svijetu. Nazivaju ga i “ekonomskim NATO-om” jer bi mogao u ekonomskom smislu spojiti SAD i EU u 21. stoljeću jednako kao što je NATO tijekom Hladnog rata spojio Ameriku i zapadnu Europu u vojnom i sigurnosno-obrambenom smislu. EU i SAD čine gotovo polovicu svjetskog BDP-a, a TTIP bi od čitavog tog prostora stvorio jedinstveno tržište na kojemu ne samo da ne postoje carine, nego su ujednačeni i standardi koji su trenutačno u nekim područjima toliko različiti da predstavljaju barijeru slobodnijoj trgovini. Prema računici Europske komisije, TTIP bi omogućio gospodarski rast i stvorio bi dodatnih 119 milijardi eura godišnje na razini čitavog gospodarstva EU. U prosjeku, to je oko 500 eura godišnje po kućanstvu.
– Suprotno od onoga što se često čuje u javnosti, da je to sporazum skrojen za velike korporacije, mislim da će TTIP biti koristan za male i srednje tvrtke, pa i one hrvatske. Naravno, one koje imaju interesa poslovati u Americi – kaže Joško Klisović. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, robna razmjena Hrvatske sa SAD-om na relativno je niskoj razini: u 2014. ukupan izvoz je iznosio 293 milijuna dolara, a uvoz 203 milijuna dolara. Najveći hrvatski izvoznici u Ameriku tijekom 2013. bili su Pliva, HS Produkt, Uljanik, Ina i Dok-Ing. Velike kompanije lakše posluju sa SAD-om od malih jer imaju zaposlenike koji rješavaju birokratske prepreke kakve katkad proizlaze iz različitih regulatornih propisa u Europi i Americi. – Potrebne procedure registracije ili certifikacije najčešće su preskupe za male i srednje izvoznike koji količinom svoje proizvodnje teško pokrivaju tražene troškove. TTIP-om bi se, primjerice, moglo definirati da certifikati potrebni za EU vrijede i za SAD, što bi im značajno olakšalo poslovanje i izvoz – kaže Silva Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK.
Jedan primjer o tome kako različiti propisi stvaraju barijeru prekoatlantskoj trgovini su školjke kamenice. Američki propisi o sigurnosti hrane traže da se testira voda u kojoj se uzgajaju kamenice, a europski da se testiraju same školjke. Oba standarda imaju istu svrhu, da testiranjem provjere da nema bakterija i da su kamenice sigurne za jelo, no rade to na različit način. Najvažniji dio pregovora o TTIP-u bavi se time da uskladi američke i europske propise.No, jedna od stvari od koje Europljani strahuju jest da će to usklađivanje otvoriti vrata američkoj hrani koja sadrži GMO, hormone ili razne aditive i tehnike obrade koje nisu dozvoljene u EU, a jesu u SAD-u. Europska komisija neprestano ponavlja da u pregovorima neće dopustiti takvo snižavanje europskih standarda.
Investitori i država
Možda najveća prepreka uspješnom dovršetku pregovora bit će mehanizam poznat pod akronimom ISDS koji definira način rješavanja sporova između investitora i država. Iako su ga Nijemci prvi uveli u svoj trgovinski sporazum s Pakistanom 1959., mnogi Nijemci sada taj mehanizam doživljavaju kao način da zle korporacije tuže demokratski izabrane vlade. Mađarska i Francuska također su se izjasnile da žele da ISDS ne uđe u TTIP. No, ISDS postoji u oko 1400 bilateralnih i trgovinskih ugovora na svijetu i gotovo je nemoguće da ne uđe i u najambiciozniji trgovinski sporazum u povijesti, TTIP. Ipak, moguće je da se tijekom pregovora EU i SAD-a dogovore “osigurači” koji bi spriječili kompanije da zloupotrebljavaju mehanizam i bezrazložno tuže suverene države netransparentnim arbitražnim sudovima. Nakon što sporazum bude ispregovaran, šalje se u svih 28 država EU na prihvaćanje. – TTIP će doći i na ratifikaciju u Sabor. A da bi prošao ratifikaciju, mora biti iskomuniciran s građanima. Zato je sada vrijeme da se napravi stručna analiza učinka TTIP-a za Hrvatsku. I vrijeme je za rasprave na okruglim stolovima, kakav planiramo organizirati u Saboru tijekom travnja – kaže Daniel Mondekar, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove.
>> Ne treba bježati od samog pojma regija jer mi od tog pojma imamo koristi
Gdje je mojih 500 Eura? Sto je ovo kada ce doci te pare? Vjerojatno ce biti dostavljene tajno s obzirom da se ugovor sklapa pod velom tajnosti. Mogle bi biti toliko tajne da ih nitko nece niti vidjeti.