Nije prošlo ni tjedan dana od kada je BiH zabranila uvoz piletine,
govedine, ribe i ribljih proizvoda iz Hrvatske, a da već spomenutih
hrvatskih proizvoda nema na policama brojnih bh. trgovina. Nestašica
hrvatske piletine, pilećih proizvoda, govedine i proizvoda od mesa,
ribe i ribljih proizvoda na prostoru BiH bila je, doznajemo u Hrvatskoj
gospodarskoj komori, najizraženija tijekom prošlog tjedna i za vikend.
Pronalazak rješenja
Direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu Radoslav
Tuka tvrdi da se posljedice nestašice spomenutih proizvoda
stabiliziraju, izražavajući optimizam da će mjerodavne institucije
dviju država pronaći rješenje radi izbjegavanja još veće gospodarske
štete. “Zasad nemamo informaciju s terena o tome kolike su štete
stvarno iznosile, ali je očito da su svi shvatili da se problemi glede
izvoza i uvoza proizvoda iz RH u BiH i obrnuto moraju dogovorno i
sustavno riješiti”, kaže Tuka.
Gužvu u, sportskim rječnikom kazano, “trgovinskom šesnaestercu” između
BiH i Hrvatske iskoristili su tradicionalno domišljati Slovenci.
Deficit hrvatskih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u bh. trgovinama
ekspresno je popunjen slovenskim, što je potvrdio i predsjednik
Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić. Uz poslovične Slovence,
novonastalu situaciju iskoristili su domišljati šverceri koji su preko
granice uvezli veće količine nedostajućih proizvoda, a koliko i kako -
pitanje je na koje bi odgovore trebale imati, ali ga još nemaju -
inspekcijske službe.
Naglašavajući da institucije vlasti u BiH u ovakvim trgovinskim
iskrenjima “umjesto kvalitetnih mjera uporno nude samo loše
protumjere”, predsjednik Gospodarske komore FBiH poziva vlast da se
uozbilji, a ne da im, kako kaže, ekonomsku strategiju kreiraju
činovnici, nego stručnjaci. Opisujući postojeće stanje nekom vrstom
domino-efekta, on tvrdi kako vlasti trebaju razmisliti o tome kako
prikupiti proračunske prihode u situaciji kad je već zabilježen pad
izvoza od oko 21 posto, a uvoza oko 26 posto.
Trgovinska razmjena
“I kad se uvozi, potrošnja raste, od potrošnje raste naplata poreznih i
drugih prihoda, od tih prihoda se puni proračun, a iz proračuna se daju
potrebna sredstva za održavanje socijalne stabilnosti” tvrdi Lasić
inzistirajući da se na razini CEFTA-e postigne dogovor o certificiranju
i inspekcijskom nadzoru proizvoda iz svih zemalja CEFTA-a.
Kako trgovinski rat ne bi poprimio veće razmjere, iz Ureda za
veterinarstvo BiH u ponedjeljak nam je stigla informacija da se
početkom idućeg tjedna organizira “sastanak pomirenja”. Za pomirenje je
i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Milan Lovrić.
“Činjenica je”, napominje on, “da proizvođači u BiH nemaju poticaj za
svoju proizvodnju i da se zbog toga malo domaćih proizvoda uopće izvozi
na druga tržišta. Prema njegovu mišljenju, problemi su bespotrebno
stvoreni. Institucije, drži Lovrić, su te gdje treba tražiti rješenje,
a ne pojedini vlasnici tvrtki iz Bosne i Hercegovine koji povuku
pitanje trgovinske razmjene samo zato da bi se njihovi proizvodi na bh.
tržištu bolje prodavali.
