Premda su se tijekom priprema i rasprava o novim propisima o hrani najčešće spominjali genetski modificirani organizmi (GMO), novi je Zakon o hrani, od prije mjesec dana na snazi, donio mnogo više od reguliranja propisa vezanih uz "novu hranu" kako se sada naziva GMO. Na hrvatsko tržište novoj hrani nije zabranjen ulaz, ali njezino stavljanje u promet određeno je vrlo strogom procedurom.
Stroža (samo)kontrola
- U novom Zakonu napokon su sustavno postavljeni i normativno ujedinjeni svi propisi koji reguliraju poslovanje s hranom, odnosno sigurnost hrane kao bitne pretpostavke očuvanja zdravlja ljudi i životinja - objašnjava Ivo Afrić, pomoćnik ministra zdravstva. Afrić ističe da je, bez obzira što će netko zamjeriti dopuštene preduge rokove, od godinu do tri godine, te prilagodbe sustava poslovanja s hranom novom Zakonu, on solidna osnova za inspekcijski nadzor sanitarnih i veterinarskih inspektora među kojima je nadležnost kontrole podijeljena.
A još važnijim drži što su novim propisima obvezani svi koji se bave hranom, u svim fazama, od proizvodnje, prerade, distribucije i prodaje, na vođenje brige o njezinoj neškodljivosti.
To naravno znači potpuno novi način ponašanja i u ugostiteljstvu i zanatskoj i industrijskoj proizvodnji, uvođenje sustava samokontrole uz ulaganja u prostor, uređaje, opremu i pribor kako bi se uopće moglo dobiti odobrenje za objekt i poslovanje s hranom u ma kojem obliku.
Otrovni nemar
Cijeli je sustav za društvo skuplji, ali držimo da jamči daleko veću učinkovitost nego što smo je imali dosad. Staviti u promet hranu koja će izazvati oštećenje zdravlja ljudi, bilo akutno, bilo kronično, a u nekim slučajevima moguća je i smrt zbog trovanja hranom, mnogo je skuplje.No, novi Zakon o hrani, bez obzira na to što jamči veću sigurnost hrane, u pogledu njezine zdravstvene ispravnosti i kakvoće nije donio kvalitenu kaznenu odgovornost protiv onih zbog čijeg je nemara ili neznanja, iz nehaja, već nastupila šteta za nečije zdravlje, a primjera je na žalost od kraja prošle godine do ove turističke sezone bilo nekoliko: triheneloza u Istri, salmoneloza u hotelima u Umagu i šibenskom "Solarisu", te nedavno u Crikvenici i najsvježiji primjer iz bolnice u Popovači.
Lanac odgovornosti
Amandman kojim se predlagalo uvođenje kaznene odgovornosti zbog proizvodnje i stavljanja u promet hrane štetne za zdravlje, a ako je zbog njezine konzumacije nastupilo oboljenje, nije prošao. Stoga se čini da propisane kazne ipak nisu primjerene društvenom dobru, zdravlju, koje se Zakonom štiti. U novom Zakonu imamo kvalitetno obrađene propise o "lancu sljednosti hrane", pa iako je moguće uspostaviti lanac dokaza o podrijetlu hrane koja je uzrokovala oboljenje, a time i utvrditi lanac odgovornosti, sve ostaje na kaznama iz Zakona o prekršajima.
