ČEKAJU SE REZULTATI ANALIZE

Trovanje pčela u Međimurju ipak će se istraživati kao kazneno djelo

Pomor pčela u Međimurju, stradalo pedesetak milijuna pčela
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
1/5
23.06.2020.
u 12:34

Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su toksični dulje od tekućina i emulzijskih i topivih koncentrata

Iako je prva prijava pčelara odbačena, ipak će se, kako doznajemo, pokrenuti istraga o pomoru pčela u Međimurju, i to kao kaznenog djela. Pčelari su dobili preporuku da uginule pčele i propalo leglo u plodištima zajedno sa saćem i okvirima neškodljivo uklone, odnosno da ih stave u iskopanu jamu, spale i zakopaju. Još se čekaju rezultati analize u Mariboru koja bi trebala dati odgovor na pitanje o kojem se točno otrovu kojim su tretirana polja radi. Karenca traje oko mjesec dana, a pčelari su uočili da su uginule i voluharice u blizini košnica.

– Iako je tretiranje insekticidima uobičajeno u poljoprivrednom gospodarenju, može izazvati smanjenje populacije korisnih kukaca u prirodnim biosustavima, smanjiti prinose u pčelarstvu, izazvati pojavu rezidua (ostataka pesticida, op. nov.) u hrani te posljedično svemu navedenom smanjene prihode pčelarima. Pritom, nepovoljni se učinak otrova na pčele pojavljuje nakon izravnog kontakta s vodom, nektarom ili peludom koji su onečišćeni pesticidima. Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su toksični dulje od tekućina te emulzijskih i topivih koncentrata. Mikročestice koje lebde u zraku smatraju se najopasnijima za pčele skupljačice jer su veličinom slične peludnim zrncima i imaju tendenciju lijepljenja na dlake te se tako unose u košnicu gdje mogu dugotrajno štetno djelovati na leglo i pčelinju maticu – kaže prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u čijem se sastavu nalazi i laboratorij za bolesti pčela APISlab, ovlašteni službeni dijagnostički laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj u koji se šalju uzroci s terena.

– Uzroci su najčešće bolesti i štetnici, glad, primjena loše pčelarske prakse i otrovanja. U ovom slučaju obaviješteni smo da je riječ o masovnom ugibanju odraslih pčela, a posljedično tome i legla, na većini ili svim zajednicama u pčelinjaku te na velikom broju pčelinjaka istog područja. U ovako opisanim situacijama može se postaviti sumnja na otrovanja – kaže. 

Sumnju na otrovanja pčelari u Hrvatskoj postavljaju sporadično tijekom aktivne pčelarske sezone. Posljednjih godina bilo je, ističe, nekoliko slučajeva sumnje, no nedavni pomor pčela u Međimurju, gdje je stradalo više od 1100 košnica, najteži je slučaj, s velikim štetama.

– Stalno se vode rasprave o ulozi pesticida kao uzroka ili pogodovnog čimbenika za povećane gubitke u pčelarstvu općenito i specifično, kao i utjecaja na nedavno definiranu pojavu naglog i neobjašnjivog nestanka pčela iz košnica. Budući da su pčele ekološki i ekonomski važni kukci oprašivači, procjene rizika i planiranje zaštite pčela od nepovoljnog utjecaja insekticida trebali bi se odvijati u suradnji poljoprivrednika i pčelara – objašnjava prof. dr. Tlak Gajger. Zajednice medonosne pčele mogu oboljeti od više različitih bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama, gljivicama, nametnicima ili štetnicima pa je važno kontinuirano primjenjivanje propisanih kontrolnih mjera.

Ključne riječi

Komentara 1

PU
Pulchrum
14:49 23.06.2020.

U Hrvatskoj treba više zaštiti pčele i pčelare, ako znamo koliku enormnu korist imamo od pčela, cijelo čovječanstvo, naše voćke, cvijeće, povrće, a da ne govorimo o mednim proizvodima. Treba davati veće poticaje, zaštiti pčelare, a ovakve stvari strogo kažnjavati. Treba javnost osobito mlade više upoznavati o važnosti i koristi pčele

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije