OSLOBODIO GA SENAT

Trump ulazi u povijest kao treći predsjednik koji je izbjegao opoziv

Donald Trump je u govoru u Kongresu slavio samoga sebe
Foto: LEAH MILLIS/REUTERS/PIXSELL
1/3
06.02.2020.
u 15:11

Usred postupka opoziva Trump je održao svoj treći govor o stanju nacije pred Kongresom, u kojem opoziv nije ni spomenuo, a obraćao se samo svojoj biračkoj bazi

Donald Trump ušao je u povijest kao treći američki predsjednik kojem je Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao opoziv, a sinoć je postao i treći predsjednik u povijesti kojeg je Senat oslobodio svih optužbi. Takav ishod bio je neminovan s obzirom na to da je za osudu Trumpa u Senatu koji ima 100 članova potrebna dvotrećinska većina od 67 glasova, a demokrati, čija je većina izglasala Trumpov opoziv u Zastupničkom domu, u Senatu nemaju ni običnu većinu. 

Kopirao Clintona

Trump je optužen za zloupotrebu vlasti i opstrukciju kongresne istrage, a u farsičnom postupku opoziva, u kojem se, zbog odnosa snaga u Kongresu, otpočetka znalo kako će završiti, izneseno je dovoljno dokaza koji potvrđuju da je Trump doista ucjenjivao Ukrajinu zahtijevajući istragu svog demokratskog protukandidata Josepha Bidena u zamjenu za američku vojnu pomoć. To je na kraju potvrdila čak i Trumpova obrana, koja je pod teretom dokaza ustrajala na tezi da ništa od toga nije dovoljno ozbiljno da bi se zbog toga opozvalo predsjednika. Trumpov odvjetnik Alan Dershowitz doslovno je rekao da predsjednik može činiti što hoće ako smatra da je njegov reizbor u nacionalnom interesu. Republikanci su potom u Senatu odbacili prijedlog o saslušanju novih svjedoka, u želji da se cijeli slučaj što prije završi i zaboravi.

No postupak opoziva samo je formalno sudski postupak. Zapravo je riječ o političkom postupku čije će se posljedice vidjeti tek kada Amerikanci 3. studenoga iziđu na birališta. Usred postupka opoziva Trump je održao svoj treći govor o stanju nacije pred Kongresom, u kojem opoziv nije ni spomenuo, ali ni u tome nije prvi jer je identično postupio i predsjednik Bill Clinton 1999.

Trumpov ovogodišnji govor naciji svejedno je bio jedan od najneobičnijih takvih govora u američkoj povijesti, ukazujući na duboku podijeljenost američke politike i društva. Tu podijeljenost zorno ocrtava trenutak kada je Trump na početku odbio pružiti ruku demokratskoj čelnici Zastupničkog doma Nancy Pelosi, koja je, u skladu s tradicijom, govor pratila uz potpredsjednika Mikea Pencea. Pelosi mu je kasnije uzvratila kada je demonstrativno pred kamerama poderala kopiju Trumpova govora. Svoj je potez kasnije objasnila time da u tom govoru nije pronašla ništa dobro.

Ritual ujedinjenja

Govor o stanju nacije zamišljen je kao ritual u kojem se, barem simbolično, ujedinjuje zemlja, pa tako i politika, što simbolizira okupljanje cijelog Kongresa zbog obraćanja predsjednika. Međutim, ništa se od toga ovaj put nije dogodilo.

Trump se u govoru obraćao isključivo svojoj biračkoj bazi, hvaleći se da je zemlju ponovno učinio prosperitetnom, da je “pobijedio Kinu”, omogućio otvaranje novih tvornica i radnih mjesta te da je najgore teroriste zbrisao s lica zemlje. Drugim riječima, Ameriku je ponovno učinio velikom. Demokrati su za vrijeme njegova govora protestirali, zviždali i napuštali dvoranu, što je kulminiralo trenutkom kada je Pelosi poderala kopiju njegova govora. Sjedinjene Američke Države nikad u novijoj povijesti nisu bile toliko podijeljene. 

Ključne riječi

Komentara 1

LU
lucio2
17:21 07.02.2020.

Kreten.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije