Donald Trump je izjavio da vjeruje kako Vladimir Putin želi mir, no Ukrajina i njezini saveznici u Europi skeptični su prema tome, a ruski predsjednik nije pružio konkretne dokaze koji bi potkrijepili njegove tvrdnje. Iako javno zagovara mir, Putin je odbio potpisati mirovni sporazum kada mu je bio ponuđen. Prema CNN-u, koji je razgovarao s analitičarima, Putinove ambicije nadilaze puko smirivanje sukoba. On nikada nije krio uvjerenje da Ukrajina ne bi trebala biti neovisna država, često je isticao potrebu za povlačenjem NATO-a s granica iz vremena Hladnog rata, a najviše od svega teži uspostavi novog svjetskog poretka u kojem bi Rusija imala vodeću ulogu.
Putin i njegovi najbliži suradnici, većinom bivši pripadnici KGB-a, još uvijek nose teret poniženja zbog raspada Sovjetskog Saveza i nezadovoljni su smjerom kojim se svijet razvijao nakon toga. Putin je preuzeo vlast u kaotičnim 1990-ima, kada se rusko gospodarstvo gotovo srušilo, a spas je došao kroz intervenciju MMF-a i Svjetske banke – što je za bivšu supersilu bio dodatni udarac. Od 2000., kada je postao predsjednik, rast cijena nafte donio je Rusiji i njezinim građanima novo bogatstvo i glas na međunarodnoj sceni. Rusija je tada ušla u G7, koji je postao G8, no to nije zadovoljilo Putina. Prema Kristine Berzini iz Njemačkog maršalovog fonda SAD-a, on je bio spreman žrtvovati taj status za više geopolitičke ciljeve. Nakon agresije na Ukrajinu, Rusija je izbačena iz G8, a Zapad joj je uveo sankcije i izolirao je. Berzina napominje da Rusiji nikada nije bilo dovoljno biti samo "jedna od osam" u G7, jer to ne odgovara njezinom shvaćanju vlastite posebnosti kao najveće zemlje bogate resursima.
Ključno za razumijevanje Putinovih namjera u pregovorima s SAD-om jest činjenica da su razgovori pokrenuti zbog promjene američke politike pod Trumpom, a ne zbog promjene stavova Moskve. Trump želi brzo okončanje rata u Ukrajini, čak i po cijenu teritorijalnih ustupaka Kijeva, što Putinu daje pregovaračku prednost. Trump tvrdi da "Rusija drži sve karte", iako je bojište već dvije godine u zastoju. Rusija bilježi male pomake, ali ne dominira, premda bi prekid američke vojne pomoći Ukrajini mogao promijeniti ravnotežu. Mark Galeotti, britanski analitičar, ističe da je Putin očekivao brzu pobjedu u Ukrajini, no tri godine kasnije kontrolira samo petinu teritorija, uz ogromne gubitke. Ipak, kaže Galeotti, Ukrajina gubi još brže, što Putinu daje priliku za taktičke dobitke uz očuvanje dugoročnih ambicija. Putin, kao oportunist, voli kaotične situacije u kojima može birati najpovoljnije opcije.
Iako nije uspio silom ostvariti ciljeve, Putin ih nije napustio. Ruski dužnosnici i dalje inzistiraju na "uklanjanju korijenskih uzroka" sukoba, što za Kremlj znači ukidanje ukrajinskog suvereniteta, svrgavanje Zelenskog i zaustavljanje širenja NATO-a. Invazijom 2022. želio je uspostaviti prorusku vlast u Kijevu i spriječiti približavanje Ukrajine Zapadu. Kako to nije uspio vojno, analitičari poput Berzine smatraju da bi mogao posegnuti za drugim metodama, poput miješanja u izbore. Rusija stoga dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog, podržavajući Trumpovu retoriku o njemu kao "diktatoru bez izbora", iako ukrajinski zakon zabranjuje izbore tijekom rata.
Trump i njegov potpredsjednik JD Vance odbacuju skoriji ulazak Ukrajine u NATO, što Putin želi učvrstiti u mirovnom sporazumu. No europski saveznici Ukrajine ne vjeruju njegovim obećanjima o neutralnosti, svjesni da bi mogao ponovno posegnuti za vojnom agresijom. Andrej Soldatov, ruski novinar u egzilu, kaže da Putin vidi pregovore s Trumpom kao priliku za taktičke dobitke, ali ne i za ostvarenje konačnog cilja – preoblikovanja europske sigurnosne arhitekture. Za Kremlj, ovo je rat sa Zapadom, a ne samo s Ukrajinom, vođen dubokim nepovjerenjem prema SAD-u, proizašlim iz iskustava KGB-ovskog kruga nakon 1991.
Putinove ambicije temelje se i na njegovoj verziji povijesti, u kojoj Ukrajina nema pravo na neovisnost jer je dio "povijesne Rusije" – tvrdnju koju povjesničari odbacuju kao netočnu. On također koristi pravoslavni identitet, uz podršku patrijarha Kirila, za opravdanje svojih ciljeva, nastojeći vratiti povezanost s pravoslavnim "precima" iz 10. stoljeća, slično romanovskim carevima. Analitičari poput Monice White vide to kao dio šire ambicije da Rusija, uz saveznike poput Kine ili Irana, postane ključni igrač u bloku koji izaziva Zapad. Trump, koji dijeli uvjerenje da velike sile zaslužuju dominaciju, mogao bi mu u tome biti saveznik, smatrajući Ukrajinu vazalnom državom čiju sudbinu određuju SAD i Rusija, zaključuje CNN.
VIDEO Strašna avionska nesreća u Njemačkoj: Poginuo pilot, njegova kći (6) spašena iz goruće olupine
Kakav svjetski poredak kada 3 godine ratuje sa 10x manjim državom? A u svojoj državi ne smije pisnut da "ratuje"