U vrijeme kada svijet zabrinuto promatra klimatske promjene, bivši američki predsjednik Donald Trump vidi priliku. Njegovo ustrajanje na kupnji Grenlanda nije nostalgični imperijalizam 19. stoljeća, već strateški potez u novoj eri geopolitičke borbe oko Arktika, piše Politico. Grenlandski ledeni pokrivač gubi zapanjujućih 270 milijardi tona vode godišnje. Znanstvenici predviđaju da bi Arktičko more moglo biti potpuno bez leda tijekom ljetnih mjeseci već 2030-ih godina. Ovo dramatično topljenje, iako zabrinjavajuće iz ekološke perspektive, otvara nove mogućnosti za gospodarski razvoj i strateško pozicioniranje.
Rusija prednjači u arktičkoj utrci, s predsjednikom Putinom koji već desetljećima razvija Sjeverni morski put. Moskva gradi najmoćnije ledolomce na svijetu, uključujući novu nuklearnu klasu koja može probiti led debljine 4 metra. Za usporedbu, SAD posjeduje samo dva zastarjela ledolomca, što značajno ograničava njihove operativne mogućnosti u polarnim područjima. Kina je 2018. godine najavila svoj "Polarni put svile", ambiciozni plan za razvoj Arktika. Peking posebno zanima eksploatacija mineralnih resursa Grenlanda, što izaziva zabrinutost u Washingtonu. Kineski znanstvenici već godinama provode istraživanja na otoku, a njihove investicije u grenlandske rudnike i infrastrukturu kontinuirano rastu.
Donald Trump Jr. nedavno je iznenada posjetio Grenland, dok njegov otac tvrdi da je kupnja otoka "apsolutna nužnost" za američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost. Danska premijerka Mette Frederiksen odbila je mogućnost prodaje, ali je izrazila zadovoljstvo povećanim američkim interesom za regiju. Diplomatski odnosi između dvije zemlje ostaju stabilni unatoč početnim tenzijama oko Trumpova prijedloga. Grenland nije samo najveći otok na svijetu – on je riznica rijetkih zemnih metala i strateška lokacija za vojne baze. Trump otvoreno govori o "zaštiti slobodnog svijeta" od ruskih i kineskih brodova koji sve češće plove arktičkim vodama. Američka vojska već desetljećima održava zračnu bazu Thule na sjeveru Grenlanda, koja služi kao ključna komponenta radarskog sustava ranog upozorenja.
Iako Trump često izražava skepticizam prema klimatskim promjenama, njegova želja za Grenlandom paradoksalno potvrđuje njihovu stvarnost. Otapanje leda stvara nove trgovačke rute, otvara pristup prirodnim resursima i mijenja geopolitičku dinamiku na Arktiku. Procjenjuje se da područje sadrži oko 30% svjetskih neotkrivenih rezervi prirodnog plina i 13% neotkrivenih rezervi nafte. Grenland, čiji stanovnici sve glasnije zagovaraju neovisnost, našao se u središtu nove "velike igre" 21. stoljeća. Dok Trump govori o kupnji, a Danska odbija prodaju, otok se suočava s transformacijom koja će nedvojbeno utjecati na budućnost globalne politike i ekonomije. Lokalno stanovništvo, posebno Inuiti, zabrinuto je zbog brzih promjena koje donosi povećani međunarodni interes za njihov dom. Stručnjaci predviđaju da će značaj Grenlanda u međunarodnoj politici samo rasti u nadolazećim desetljećima. Kako se led nastavlja topiti, a prirodni resursi postaju dostupniji, otok će vjerojatno postati još važnija točka geopolitičkog nadmetanja između svjetskih sila.
>> FOTOGALERIJA Scene užasa iz Los Angelesa: Vatra guta sve pred sobom, tisuće ljudi bježi iz grada
Ma jedno su želje, a drugo je stvarnost... SAD već sada ima vojne baze na Greenlandu i već je Trump natjerao Dansku da više uloži u mornaricu. Kupovine Greenlanda kao takve neće biti, ali će se sigurno potpisati nekakvi ugovori o suradnji i sl... Kanada je u takvoj banani, većoj nego nakon WWII. Probili su proračun, štampaju novce, inflacija ogromna, raste siromaštvo, čak se navodno pojavio skorbut. Nije realno da će moći uložiti nešto u vojsku, lijeve politike su je totalno uništile, isto ju čeka sporazum s SAD-om, tipa zajedničke obrane ili slično... A Panama? Vratit će se stroži nadzor nad tim... Sve te zemlje mogu se busati o prsa, i Meksikanci i Danci i Panamci itd, no bit će kako Amerikanci kažu ili mogu pod Ruske skute. Pa nek biraju.