Američki predsjednik Donald Trump pronašao je krivca za najmasovnije ulične prosvjede u Sjedinjenim Američkim Državama od velikih nemira krajem šezdesetih godina u Antifi, koju namjerava proglasiti terorističkom organizacijom, iako Antifa uopće ne postoji kao jedinstvena organizacija, niti ima organizacijsku hijerarhiju i jedinstveno vodstvo.
Protivnici globalizma
Antifa je, zapravo, prosvjedni pokret koji okuplja raznolike antifašističke skupine koje vuku korijen iz njemačkog antifašističkog pokreta s konca dvadesetih i početka tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je pod okriljem Njemačke komunističke partije (KPD) rođena “antifašistička akcija”, jer se u vrijeme uspona Adolfa Hitlera i njegove Nacionalsocijalističke stranke (NSDAP) KPD smatrao jedinom istinski antifašističkom strankom u tadašnjoj Njemačkoj. Iz tog vremena potječe i karakteristična zastava na kojoj su tada bile dvije crvene zastave, koje su simbolizirale borbu različitih socijalističkih skupina protiv fašizma, a u međuvremenu je donja zastava na toj zastavi postala crna, čime je naglašena važnost anarhističkih skupina u zajedničkom antifašističkom pokretu.
Nakon višedesetljetne hibernacije Antifa se ponovno pojavljuje sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj, i to kao alternativa tadašnjem neonacizmu u kontekstu punk supkulture i pojave skinhead pokreta, pogotovo među ljevičarskom studentskom populacijom u Berlinu i Hamburgu. Nakon ujedinjenja Njemačke Antifa dobiva novi zamah u sklopu antiglobalizacijskog pokreta i prosvjeda protiv klimatskih promjena, a prosvjednici koji sebe smatraju pripadnicima Antife sudjelovali su odonda u brojnim antiglobalističkim i antikapitalističkim prosvjedima poput, primjerice, summita skupine G20 u Hamburgu 2017., koji su obilježili veliki neredi i pustošenje toga njemačkog grada.
Pokret se posljednjih desetljeća proširio cijelim zapadnim svijetom, a danas manje ili više formalne skupine Antife djeluju u većini europskih zemalja, pa i u Hrvatskoj. Jedna od ključnih karakteristika Antife je da njezini pripadnici, za razliku od većine konvencionalnih lijevih pokreta na Zapadu, ne bježe od nasilja, vandalizma i sukoba s krajnjim desničarima i drugima koje smatraju svojim protivnicima. Iako upravo to načelo Antife, prema kojem se fašizmu valja suprotstaviti “svim raspoloživim sredstvima”, izaziva najviše polemika i osporavanja, kako na desnici tako i na ljevici, pripadnici Antife od njega ne odustaju. Štoviše, za Antifu je karakteristično da se manje bavi ideologijom, a više radi na konkretnim akcijama protiv nositelja neofašističke, kapitalističke i neoliberalne ideologije, koje Antifa smatra svojim primarnim protivnicima.
Decentralizirani pokret
Međutim, valja ponovno naglasiti kako Antifa nije jedinstvena organizacija, niti ima jedinstvenu strukturu i političku platformu, nego je riječ o decentraliziranom pokretu koji okuplja različite grupacije, koje su samoorganizirane i mogu ih osnovati razni pojedinci, ponekad i ad hoc, svaki put kada se treba oduprijeti neonacizmu, rasizmu (kao danas u Sjedinjenim Američkim Državama), homofobiji... Iako predsjednik Trump u Antifi vidi glavnog organizatora prosvjeda i nemira što su posljednjih dana zahvatili sve veće američke gradove, podaci obavještajnih službi ne potvrđuju takav zaključak iako Antifa podržava pokret za prava tamnoputih Amerikanaca Black Lives Matter, koji se pojavio 2014., također nakon brutalnog policijskog ubojstva jednog Afroamerikanca.
Ali ipak nekako najviše vole trgovine tipa Prada, CK, eventualno Nike? Znači to je način borbe protiv rasizma? Interesantno.