Nedostatak bilo kakve smislene nacionalne strategije na tržištu rada stigao je do apsurda i pritom proizveo sliku "novog hrvatskog siromaha" koji je, prema podacima Zavoda za statistiku, školovan, urban i nezaposlen mladi čovjek. Naime, u trenutku dok pet tisuća mladih visokoobrazovanih "društvenjaka" svakodnevno pohodi zagrebačku burzu, Hrvatska vapi za informatičkim stručnjacima, elektrotehničarima, strojarskim inženjerima i liječnicima, dakle profesijama budućih nositelja razvoja hrvatske industrije i znanosti, ukratko motorima koji bi nas trebali izvući iz galopirajuće recesije.
Ponuda i potražnja
Premda rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš tvrdi da se upisne kvote na društvenim fakultetima posljednjih pet godina sustavno smanjuju, činjenica je da još uvijek zauzimaju 45% ukupnih kvota dok su, usporedbe radi, društvene znanosti u naprednoj Finskoj svedene na 22%. Istodobno, iz podataka Zavoda za zapošljavanje razvidno je da najveći hrvatski gradovi potražuju stručnjake iz područja elektrotehnike, strojarstva i informacijske tehnologije, što upućuje na potrebu za hitnim balansom ponude i potražnje na domaćem tržištu rada.
– Kao da nemamo spremnost i volju mijenjati ove paradokse. Hrvatska na milijun stanovnika godišnje izbaci samo 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo što je, u usporedbi s Ukrajinom, koja izbacuje 600 takvih stručnjaka, premala brojka. Mnoge su se zemlje osvijestile i posljednjih godina utrostručile tehnički kadar koji obrazuju za borbu na globalnom tržištu. Ja prvi ne bih želio živjeti u državi inženjera, ali ta zanimanja stvaraju novu vrijednost, dok nekad imam osjećaj da društvene struke više troše novac nego što proizvode. Krajnje je vrijeme da i Hrvatska donese Zakon o obrazovanju koji će po tom pitanju nešto učiniti – kaže profesor Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.
Neatraktivno mladima
Premda su tehnička zanimanja vrlo tražena na tržištu rada, mladi se, međutim, sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete (ICT zanimanja).
– Hrvatska nikada nije imala veću stopu nezaposlenosti, no ICT zanimanja koja nude perspektivu i iznadprosječne plaće mladima nisu atraktivna. Ovo pitanje moramo što prije početi rješavati – slaže se i Hrvoje Balen iz Visoke škole Algebra.
– Čak 30 do 40% zaposlenih u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, osposobljavaju se doškolovanjem i privatnim ulaganjem u naknadnu certifikaciju. Problemu treba pristupiti sustavno, nacionalnom strategijom – upozorio je i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
>>Apsurd visokog školstva: Oni stvaraju nove hrvatske siromahe!
loše je kad čovjek ne zna. a još je gore kad misli da zna.