POVRATAK KONTINENTALNOG TURIZMA

Turisti su nam se vratili, nedostaju još samo naši dragi gosti iz Azije, koji obožavaju Plitvice

 NP Plitvi?ka jezera svakim danom bilježi sve ve?i broj turista
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/7
06.07.2022.
u 22:23

Toliko smo se navikli živjeti s turistima da smo nakon otvaranja bili oduševljeni kao i kada smo se nakon rata vratili u ovaj kraj.

Ako ste ovog ljeta odlučili posjetiti naš najveći, najuređeniji i po mnogima najljepši nacionalni park Plitvička jezera, na ulazima, u restoranima, na elektrobrodiću na jezeru Kozjak, u panoramskom turističkom vlakiću, duž 22 kilometra dugih šetnica koje okružuju biserna jezera ili po nedavno otvorenim, čak 36 kilometara dugim poučno-rekreacijskim stazama, ponovno možete čuti sve svjetske jezike!

I to je jedan od dokaza da je ovogodišnja turistička sezona počela vrlo dobro i da su turisti, oslobođeni zabrana i restrikcija koje su donijele COVID mjere diljem svijeta, ponovno u akciji.

– Usporedbe radi, u prvih šest mjeseci ove godine imali smo 300.000 posjetitelja, a u istom razdoblju tijekom pandemije 114 tisuća. Dakle, nismo ni blizu rekordnim brojkama iz 2019. godine, kada smo imali čak 1,9 milijuna posjetitelja, ali ta je situacija ionako bila neizdrživa pa smo zbog nje uveli Plan upravljanja posjetiteljima i ograničili broj gostiju na 10.000 na dan. Dakle, u tim brojkama nismo, no vrlo smo zadovoljni brojem gostiju ove godine, sada imamo optimalan broj posjetitelja koji mogu uživati u razgledanju, bez naguravanja. Ono što nam jako nedostaje naši su gosti s istoka. U ukupnoj brojci oni su činili između 20 i 30 posto naših gostiju, no dolazili su svih 365 dana u godini, s ciljem da uživaju u prirodi koja ih okružuje. Naše Plitvice smatraju prirodnim fenomenom, jedinstvenim u svijetu, za njih je ova priroda nešto čemu se dive i čude, nešto neviđeno. Fotografiraju svaki cvijet, ptice, ribe, oduševljeni su kada doznaju da oko njih na području Nacionalnog parka raste čak 78 endemskih biljnih vrsta, čak 58 vrsta orhideja! Do sada smo imali nešto malo gostiju iz tih zemalja, ali to je zanemarivo. Veseli nas što imamo dobar buking i najave za jesen, pa ćemo vidjeti. Uglavnom, posjetitelji iz Kine, Tajlanda, Južne Koreje i Japana uvijek su nam dragi gosti – govori nam Ognjen Borčić, glasnogovornik NP-a Plitvička jezera. Po strukturi gostiju, dodaje, sada je najviše tradicionalno najvjernijih gostiju iz Njemačke, zatim iz SAD-a pa Francuske, Velike Britanije, Belgije, Austrije, Španjolske, Nizozemske.

Domaći spasili sezonu

Domaći gosti, koji su prevladavali tijekom pandemije i koji su zapravo spasili hrvatski turizam u tim sezonama, dolaze i ove godine, ali u predsezoni i postsezoni, kada su i cijene ulaznica u NP-u znatno povoljnije.

– S obzirom na povećan broj posjetitelja, ove smo sezone ponovno zaposlili i velik broj sezonaca, njih 241, i mogli bismo ih zaposliti još. Usporedbe radi, u vrijeme prije pandemije po sezoni smo zapošljavali oko 550 sezonaca. Lani smo zaposlili jako malo sezonaca, a 2020. godine uopće nismo, s obzirom na to da smo Nacionalni park zatvorili od 21. ožujka do 11. svibnja. Punih 50 dana Nacionalni je park bio zatvoren, što se nije dogodilo u više od sedam desetljeća njegova postojanja! To nam je bilo jako teško razdoblje s obzirom na to da smo u ovom kraju navikli živjeti s turistima, da smo zbog otvorenja bili oduševljeni kao i kada smo se nakon rata vratili u ovaj kraj – dodaje glasnogovornik O. Borčić.

Zbog blizine Plitvica cijeli okolni kraj, posebno duž ceste D1, od Karlovca preko Slunja s Rastokama, koje su često zvali i "malim Plitvicama", preko Korenice do Zadra, postao je iznimno privlačan i gostima s Dalekog istoka. Budući da su oni dolazili u grupama, po nekoliko autobusa istodobno, u posljednjih nekoliko sezona, kako nisu mogli putovati, utjecali su na poslovanje većih hotelskih kuća. Hotel Europa na ulazu u Karlovac sa zagrebačke strane 2019. godine proširio je smještajne kapacitete hotela s četiri zvjezdice upravo zbog gostiju s Dalekog istoka.

– Čak 80 posto gostiju bili su gosti iz Kine, Koreje i Japana. Svakoga smo dana imali po tri autobusa gostiju. Taman smo proširili hotel, kada je sve stalo. Kod njih su zabrane i ograničenja bili još i veći. Evo, usporedbe radi, 2019. godine imali smo 17.700 noćenja godišnje, a 2020. godine svega 2500 noćenja. Lani smo upisali 4100 noćenja. Dakle, to je golem pad u prihodima koji nikakvi poticaji nisu mogli ublažiti. Opstali smo samo zahvaljujući pomoći naše matične tvrtke, tvornice vatrogasnih cijevi IV-ER-KVC, koja je pomagala koliko je mogla. Opstali smo i zahvaljujući sportu, posebno HNS-u s kojim surađujemo po pitanju smještaja igrača, a i nizom drugih sportskih događanja u Karlovcu, poput atletike, raznih utrka, borilačkog spektakla – kaže nam Marijana Lemić, direktorica hotela Europa.

U 2020. godini u odnosu na 2019. godinu oni su se suočili s padom broja noćenja od čak 84,33 posto, u prihodima više od 83 posto. Iako nisu blizu "zlatnim" godinama, direktorica kaže da brojke idu nabolje. Istočno se tržište otvara, iako ne u onoj mjeri koju svi očekuju. Zato im je, kaže, suradnja koju su postigli sa sportašima iznimno važna. Sada su im, od stranih turista, najbrojniji gosti iz Francuske, Poljske i Mađarske.

No direktorica karlovačkog hotela Europa, kao i Filip Flanjak iz hotela Mirjana & Rastoke kod Slunja, iako se vesele povećanju broja gostiju i tome što se hrvatski kontinentalni turizam ponovno vraća na stare staze, upiru prstom u poskupljenja, koja bi ubuduće ponovno mogla negativno utjecati na dionike u turizmu. Veliko poskupljenje energenata nužno mora utjecati i na cijene hotelskih usluga.

– Imamo 62 smještajne jedinice, najviše smještajnih kapaciteta u ovom kraju, a prije korone, da smo imali još deset hotela te veličine, mogli bismo ih popuniti. Imali smo goste iz cijele Europe i šire, a gosti s Dalekog istoka činili su nam od 20 do 30 posto gostiju. Oni su svoj dolazak bukirali i do dvije godine unaprijed. Sumnjam da će se takva vremena vratiti. Zato smo svoju turističku ponudu proširili dodatnim sadržajima, imamo i turističku agenciju, gosti mogu ići na rafting, na razne izlete, voziti quadove, mogu na okolne rančeve, vodimo ih u okolne adrenalinske parkove, kamo god žele. Izvan sezone organiziramo team buildinge za tvrtke, domaćini smo raznih seminara, kongresa, a tvrtkama smo zanimljivi zbog lokacije; na pola puta do Jadrana ili Zagreba. I inače smo gostima od početka nudili dodatne sadržaje kako bismo ih zadržali u ovom kraju, no u koronakrizi ona je došla do izražaja i još smo je ojačali kako bismo dobili i zadržali goste koji danas ostaju dvije noći do 2,5 dana u ovom kraju. U koroni su nam turizam, kao i drugdje, nosili domaći gosti, a i prije korone u porastu nam je bio dolazak gostiju iz europskih destinacija. Domaći su gosti, za razliku od stranih, posebno gostiju s azijskog područja koji su ostajali po jednu noć, ostajali više noći i oni su istraživali okolicu; htjeli su na jahanje, rafting, odlazili na Plitvice, u Rastoke, okolne rančeve, biciklističke i pješačke staze. Domaći su gosti više istraživači koji su dolazili prije i poslije sezone, tijekom vikenda. Stvari još nisu kao 2019., no uspostavio se neki balans, turizam se sada razvija na boljim, održivijim temeljima jer imamo goste koji nisu došli samo spavati i jesti nego i istraživati kraj, uživati u dodatnim sadržajima – kaže nam Filip Flanjak.

Na području općine Rakovica, koja zapravo sama nosi polovinu turističkog prometa Karlovačke županije zbog blizine Plitvica, nisu imali problema sa zatvaranjem azijskog tržišta. Kako su nam rekli u tamošnjem turističkom uredu, s tim su se problemom suočile samo veće hotelske kuće, dok su manji iznajmljivači zbog korone imali čak i puno bolje brojeve nego prije. Ljudi su tražili mir, kuće za odmor na osami koje su postale hit i među domaćim i među stranim gostima, nakon otvaranja granica. Iznose nam i slučaj jednog iznajmljivača koji je baš 2020. uredio drvenu kuću za odmor pa, iako je bio zabrinut hoće li mu investicija propasti, on je pun od tada do danas, i to tijekom cijele godine!

Posebno je buknuo zimski turizam u ono vrijeme kada Hrvati nisu mogli van na skijanje. Imali smo porast od 100 do 150 posto gostiju zimi na nekim lokacijama na našem području u zimskim mjesecima 2020. i 2021. godine. I restorani, koji su inače zimi bili zatvoreni, radili su u to vrijeme. Kućice u krošnji, uz jezero, kampovi, kuće za odmor na osami, sve su to bile iznimno popularne lokacije kojima se gosti vraćaju i danas. Činjenica je i da smo, kako bismo privukli goste u tom kriznom periodu, naglasak stavili na aktivni odmor, boravak na zraku, aktivnosti koje turisti mogu doživjeti, okusiti i vidjeti u destinaciji. Kampanju smo radili u suradnji s blogerima, na Instagramu, putem plaćenih oglasa, nakon čega se dogodio pravi turistički bum – dodaju iz TZ-a Plitvičke doline. Ističu da su rezultate osjetili već iduće godine.

Ostaju i sedam dana

U prva tri mjeseca 2022., dodaju, ostvareno je gotovo 173 posto više noćenja nego prethodne, što je bilo i 58 posto više nego 2019. godine te 128 posto više nego u 2018. godini!

Prije pandemije u zimskim mjesecima nismo ostvarivali toliko noćenja. U zimskim mjesecima promet ostvaruje domaće tržište. Aktivan odmor postao je popularan među domaćim gostima u pandemiji pa imamo stalnu potražnju za adrenalinskim vožnjama, posjet rančevima za jahanje i Ranch dolini jelena. Oni su danas toliko popularni da cijenom i najavom dolaska moraju upravljati dnevnim brojem posjetitelja s obzirom na velik interes – kažu u TZ-u Rakovačke doline.

Kako nam kažu, i jahanje je postalo iznimno popularno, zatim vožnja quadovima, bicikliranje, šetnja, rafting, kajaking, planinarenje, adrenalinski parkovi. U ovoj godini u Rakovici najviše noćenja ostvaruju Nijemci, zatim Hrvati, Nizozemci, Austrijanci, Talijani, Francuzi.

– Predsezona i postsezona obiluje brojnim događajima; od degustacije vina na vinskim cestama, raznih trail utrka na Petrovoj gori, jahanja uz rijeke, automobilističke utrke, obilazak Baraćevih špilja, pa i Plitvica u blizini, sve je to dovelo do toga da mi danas imamo čak 400 do 500 posto više stranih gostiju na području Karlovačke županije nego prije. Dakle, to su autogosti s područja Europe, ne više aviogosti s daljih destinacija. Autogosti ostaju dulje u destinaciji u koju dolaze. Tu su Nijemci, Francuzi, koji su ove godine hit, njih je čak i do 200 posto više nego prije, zatim Česi, Poljaci, kojih je posljednjih nekoliko godina sve više, Austrijanci.... Istina je da su domaći gosti očuvali turizam tijekom pojave pandemije, u kojoj su osmišljeni brojni dodatni sadržaji kojima se turizam razvija u pravome smjeru, održivom tijekom cijele godine, čemu, zapravo i težimo. Mi u prvoj polovici ove godine imamo sjajne rezultate, snažan porast broja dolazaka i, što je posebno važno, još jači broj noćenja, što govori u prilog tome da gost ostaje dulje jer ima što vidjeti i doživjeti – kaže Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Prema podacima sustava e-visitor, u Karlovačkoj je županiji od početka godine pa do zadnjeg tjedna u lipnju bilo 80.000 dolazaka i čak 146.000 noćenja gostiju! Ističe slučaj karlovačkog hotela Florian & Godler kao primjer uspješne prilagodbe novoj situaciji na tržištu. Prije korone ugošćivali su mahom goste iz Azije putem agencija pa je u jednom trenutku zbog zatvaranja tog tržišta bio zatvoren.

– No krenuli su sami u prodaju aranžmana, vezali se uz drugu strukturu gostiju, pojedinačne goste iz Europe, tako da danas bilježe sjajne rezultate i interes. Imaju goste iz Skandinavije i cijele zapadne Europe koji ostaju i do sedam dana u Karlovcu – ističe Ž. Fanjak.

Iako su gosti iz Azije obitavali na dijelu Like u blizini Plitvica; s obzirom na to da su im u Hrvatskoj četiri lokacije bile na ruti putovanja; Zagreb, Plitvice, zadarske Morske orgulje i Dubrovnik, njih u Pećinskom parku Grabovača pored Perušića nikada nisu imali. U 15 godina, koliko postoje, imali su možda dvoje turista iz Azije, kažu. No posljednjih godina doživljavaju procvat turizma, mahom zahvaljujući domaćim gostima – istraživačima Like kojih je u pandemiji bilo puno. Ove godine bilježe čak sto posto više gostiju!

– U prva četiri mjeseca turističke sezone (ožujak – lipanj) Pećinski park Grabovača bilježi velik porast broja turista i prihoda. Dosad je špilju Samograd i Park posjetilo više od 5000 posjetitelja, točnije njih 5411, pa su i prihodi porasli sto posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usporedbe radi prošle godine u istom razdoblju Grabovaču je posjetilo 2558 posjetitelja. Rezultat je to intenzivnog rada na promociji područja i razvoju turističke ponude Pećinskog parka Grabovača. Osim razvoja i promocije područja radi se i na "rasterećenju" užeg područja Pećinskog parka Grabovača i špilje Samograd te održivom upravljanju destinacijom. Od sredine srpnja za turiste će biti otvoreno i novo izletište na rijeci Lici, lokacija Ćojluk, na kojoj će za posjetitelje biti otvoren paintball-teren, uređena mjesta za roštilj i brojni drugi sadržaji.

Imamo puno domaćih gostiju koji istražuju Liku i sve češće ostaju po nekoliko dana, dakle dolaze ciljano, nisu na putu prema Jadranu. Dolaze nam i Austrijanci, Nijemci, Švicarci, Norvežani i Šveđani, koji su na proputovanju. Zanimljiva im je naša hobitska kućica u vrtu, speleoterapija, šumske orgulje, šetnice, špilje... Zanimljivi smo i školskim grupama i fakultetima. Dakle, stopostotni rast broja gostiju donio nam je i porast prihoda, što znači da ćemo moći dodatno zaposliti lokalno stanovništvo – kaže nam Jelena Milković, ravnateljica Javne ustanove Pećinski park Grabovača. Sada ih je petero stalno zaposlenih i dvoje sezonaca. Iduće sezone i te bi brojke trebale biti veće.

Komentara 3

MI
Mislav28
22:43 06.07.2022.

Nema više CroCopa u Japanu da osvaja trofeje pa nema ni turista u Hrvatskoj samo preko njega vam je došlo polovica turista iz Japana u Hrvatsku kad je bio popularan tamo.

IV
Ivkica97
21:08 07.07.2022.

Zaposlili velik broj sezonaca njih 241 Pa tko tu koga, ne znam kako ćemo izdržati sezonu, nema nas, fali nas, najgora sezona ikada

PB
pb1520
22:55 06.07.2022.

Kad se otvara nova tvornica u Dalmaciji?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije