ministar Banožić:

Turistički projekti na državnoj imovini Kupari i tri lokacije u Puli ovise o lokalnoj razini

Kupari
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
1/5
03.02.2020.
u 07:48

Već par godina početak realizacije čeka projekt Kupari I. u Župi Dubrovačkoj, za kojeg se investitor, tvrtka Avenue ulaganja (iza koje stoji ruski kapital), našao još 2015., što je prihvatila i tadašnja Vlada, te je taj projekt, prema tadašnjim prvim najavama, trebao biti dovršen i prve goste primiti u 2020.

Hotel Zagorje u Kumrovcu, projekt Kupari I. te pulske lokacije Hidrobaza, Muzil i Saccorgiana neki su od zadnjih turističkih projekata još u nadležnosti Ministarstva državne imovine, čija realizacija dosta ovisi i o odlukama na lokalnoj razini te njezinoj suradnji sa državom, ocjena je ministra Marija Banožića.

Početak realizacije tih projekata očekuje se već više godina, a iako su za neke već provedeni javni pozivi, pa za neke i nađeni investitori, s već definiranim rokovima završetka i stavljanja u funkciju, ipak se nijedan od njih nije riješio, a neki su i ostali na 'mrtvoj točki'.

Napominjući da su te lokacije i objekti na njima neiskorištena državna imovina, a ujedno i veliki investicijski potencijal, ministar Banožić za Hinu ističe da pripremom tih projekata, posebice u Istri, Ministarstvo državne imovine potiče lokalne i regionalne projekte, sudjeluje u revitalizaciji lokalnih zajednica, potičući bolju iskorištenost EU fondova, kao i ukupno investicije i nova radna mjesta.

"Ništa se ne događa samo po sebi niti po inerciji, pa tako neće ni ovi projekti, jer iza svakog uspjeha stoji puno truda i suradnje, pogotovo u turizmu. Stoga je tu vrlo važna komunikacija i suradnja državnih i lokalnih vlasti, koja u nekim slučajevima izostaje, što često dovodi i do zastoja u realizaciji pojedinih projekata", smatra Banožić.

Hotel u Kumrovcu ponovo na Vladu

Kako do kraja prošle godine tvrtke Zhongya nekretnine d.o.o., iza koje stoje kineski investitori, za kupnju hotela Zagorje u Kumrovcu (bivša politička škola) nije uplatila novac ni nakon dva produljenja roka, ministar najavljuje da će hrvatska Vlada odlučiti o daljnjem raspolaganju tom nekretninom na jednoj od idućih sjednica s obzirom da je procijenjena vrijednost te nekretnine viša od 7,5 milijuna kuna.

Slijedom Vladine odluke, Ministarstvo državne imovine natječaj za tu prodaju provelo je tijekom 2019., tražeći za tu nekretninu 11,96 milijuna kuna, a jedina ponuda, koja je i prihvaćena, bila je sa iznosom od 14,09 milijuna kuna od kineskih investitora koje je predstavljala Jiang Yu. Produljenje roka za plaćanje ugovorenih obveza su tražili, zbog, kako su naveli, trenutno nepovoljne političke situacije između Posebne upravne regije Hong Kong i Republike Kine, i zbog toga otežanog prijenosa novca.

"Ministarstvo državne imovine je uvažilo te razloge, no kako nisu platili ni do prvog roka, do 11. studenog 2019., a potom ni do drugog, do 31. prosinca 2019., Ministarstvo je zadržalo jamčevinu od 598 tisuća kuna, te će se na Vladi vidjeti što će biti dalje s time", objašnjava ministar.

Kupari - početak radova moguć u 2021.?

Već par godina početak realizacije čeka projekt Kupari I. u Župi Dubrovačkoj, za kojeg se investitor, tvrtka Avenue ulaganja (iza koje stoji ruski kapital), našao još 2015., što je prihvatila i tadašnja Vlada, te je taj projekt, prema tadašnjim prvim najavama, trebao biti dovršen i prve goste primiti u 2020. No, to se nije dogodilo, niti su tamo počeli neki veći radovi, a za koje ministar Banožić vjeruje da bi mogli početi iduće godine.

"Kupari su vrijedan hotelski kompleks koji je potreban hrvatskom i dubrovačkom turizmu, a još se čeka osnovni dokument za njegovu realizaciju Urbanistički plan uređenja-UPU, koji donosi lokalna samouprava odnosno Općina Župa Dubrovačka. Općina, koliko znamo, upravo provodi završnu fazu postupka za donošenje UPU Kupari I. koji će, kako najavljuju, završiti do kraja siječnja", ističe ministar.

I tu podsjeća na ugovor koji su sklopili RH i tvrtka Avenue ulaganja za realizaciju tog projekta, te da je investitor ispunio sve dospjele obaveze iz tog ugovora, a ono što nije sklopljeno su ugovori o raspolaganju nekretninama u vlasništvu RH i pomorskim dobrom u obuhvatu projekta, jer se za to još nisu ispunili uvjeti, budući da je pretpostavka za njihovo sklapanje ishođena lokacijska dozvola i koja se može izdati samo temeljem UPU Kupari I.

"Nakon donošenja UPU Kupari I. počinju teći rokovi u kojima investitor treba ishoditi lokacijsku pa građevinsku dozvolu za gradnju, a stupanjem na snagu UPU-a investitor ima obvezu u roku od 30 dana dostaviti Ministarstvu ugovor s hotelskim operaterom koji će upravljati ovim kompleksom", kaže ministar Banožić.

Pulske lokacije Hidrobaza, Muzil i Saccorgiana najviše ovise o lokalnoj razini

Za realizaciju turističkih i drugih projekata na te tri pulske lokacije, za što već postoje prihvaćeni planovi, također je iznimno važna suradnja državnih i lokalnih vlasti te njihova komunikacija, koja u ovim slučajevima, kako ocjenjuje ministar, izostaje.

"Iako s ostalim jedinicama lokalne i regionalne samouprave imamo dobru komunikaciju, ona najviše izostaje upravo u ovom slučaju, zato što pulski gradonačelnik Boris Miletić, u medijima plasira dezinformacije i iznosi neutemeljene činjenice, dovodeći tako u pitanje točno informiranje javnosti, ali i realizaciju projekata vrijednih gotovo 3 milijarde kuna", kaže ministar Banožić.

Navodi i da su za projekt Hidrobaza utvrđene sve činjenice i donesene odluke i Vlade i Gradskog vijeća Grada Pule o utvrđivanju uvjeta i objavi međunarodnog javnog poziva za dostavu ponuda za realizaciju projekta, koji je i objavljen u lipnju 2019., no do roka, 1. listopada 2019., nije stigla nijedna ponuda.

"U pripremi tog javnog poziva u nekoliko se navrata sugeriralo Gradu Puli da će isključivanje mogućnosti koncesije na pomorskom dobru kao sastavnog dijela turističko-ugostiteljske ponude na kopnenom dijelu projekta, umanjiti atraktivnost projekta, kao i da se u projekt uključi dio pomorskog dobra i da se za taj dio propišu razni sadržaji i aktivnosti na plaži i u akvatoriju, no Grad Pula na to nije pristao", otkriva Banožić, dodajući da, iako nije bilo ponuda na javnom pozivu, bilo je iskaza interesa tvrtki Valamar Rivijere i francuskog Bouyguesa.

S predstavnicima Bouyguesa se i razgovaralo, kada su rekli da je jedan od razloga ne javljanja na javni poziv neuključivanje pomorskog dobra u obuhvat projekta, zbog čega su iz Ministarstva državne imovine oko tog tražili i mišljenje resornih ministarstava, odnosno treba li za ponovljeni javni poziv mijenjati uvijete. Na to su se, kako kaže ministar Banožić, očitovali da nema smisla objavljivati novi javni poziv ako se neće mijenjati uvjeti, a to je prvenstveno pitanje uključivanja pomorskog dobra u obuhvat projekta i produljenje roka osnivanja prava građenja sa 50 na 99 godina.

"S time je upoznat i pulski gradonačelnik, koji i dalje ne pristaje da se u natječaj za koncesiju uvrsti i plaža Hidrobaza. No, ako investitor želi graditi hotel naravno da želi imati i dio plaže zbog atraktivnosti objekta te investitorima treba nešto ponuditi da bi investirali, a ne oduzimati", smatra Banožić.

Za projekt Saccorgiana također se, kako dodaje, čeka očitovanje Grada Pule na tzv. Procjembeni elaborat koji je Ministarstvo poslalo Gradu Puli u srpnju 2019., za kojeg je gradonačelnik jednom izjavio da za to prvi puta čuje.

Projekt Muzil je također na čekanju, jer je više od trećine tog područja pod zaštitom kao kulturno dobro te prije bilo kakvog daljnjeg postupanja i donošenja odluke, treba izraditi konzervatorsku podlogu sa rješenjem o načinu upotrebe zaštićenih objekata, a potom i realizacije tog projekta.

"Izrada te konzervatorske podloge je u tijeku, a kako je prostor Muzila izuzetno zahtjevan u prostorno planskom aspektu i podrazumijeva temeljitu multidisciplinarnu analizu prije donošenja odluke o načinu realizacije projekta, proći će još neko vrijeme dok se ne bude moglo krenuti u realizaciju", zaključuje Banožić.

Komentara 3

ZD
zdenislav
09:35 03.02.2020.

sto je juga stvorila jad i bjeda hlace hlace si morao ici kupovati u italiju a da ne pricamo o kavi gorivu bonovima itd.

AO
ante.oreskovic75
08:11 03.02.2020.

Nije krv IDS,kriva je vlada i država!Zašto ne daju koju milijardu kao i za Uljanik?Kupari su dobar posao ali mjesna zajednica eto brzo radi i lokalni ljudi imaju koristi imod njihovih obećanja!Blago njima a uz njih i nama!

DU
Deleted user
08:06 03.02.2020.

Bogami ,ovi oslobodioci nisu u stanju pofarbati ono što je juga sa hrvatskim narodom stvorila. I opet ne valja. O stvaranju nečega za narod korisno je ravno kao kad bi nekom tipu u brazilskom plemenu dali čekić kak bi kompjuter popravil.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije