Pandemija je promijenila turiste, a Hrvatska će promijeniti svoj turistički pristup. Sve će biti formalizirano novim strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma, koji se danas predstavlja na tradicionalnom godišnjem skupu domaćih turističkih radnika, Danima turizma u Šibeniku. Prethodni je bio na snazi od 2014. do 2020., a nakon dvogodišnje korona-pauze novi će se odnositi na razdoblje do 2026. Autori Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2022. do 2026. su španjolska tvrtka T.H.R. Asesores en turismo, hoteleria y recreacion, Horwath i Horwath Consulting Zagreb i Millenium promocija, cijena bez PDV-a je nepunih 3,5 milijuna kuna, a, kako neslužbeno doznajemo, ovaj dokument donosi temeljit zaokret i brojne novosti.
Manje gostiju, više novca
U komunikaciji se tako, recimo, uskoro više neće koristiti sedam godina star službeni slogan iz vremena ministra Darka Lorencina "Croatia Full of Life" (novi će biti izabran na natječaju), a velika je promjena i u izboru elemenata za kreiranje i osnaživanje željenog turističkog brenda naše zemlje. Dosad se on gradio pretežito na turističkim elementima, a sada će se koristiti i neturistički elementi, odnosno različita druga područja poput kulture, znanosti, sporta... Nešto slično kao što je među prvima napravila Britanija, koja je davno u turističke svrhe brendirala svoju kraljicu, crvene autobuse, tradicionalne taksije i telefonske govornice, Jamesa Bonda itd. U hrvatskom slučaju bi to, za ilustraciju, mogli biti Tesla, Rimac i Nevera, Luka Modrić i slično.
U fokusu novog Strateškog marketinškog i operativnog plana domaćeg turizma je, kao jedna od posljedica postpandemijskih navika modernih nomada, daljnja digitalizacija. I to u svim segmentima, od prezentiranja ponude i mogućnosti rezervacija do praćenja navika naših turista u samim destinacijama. Također, novi strateško-marketinški naglasak je i na održivom turističkom razvoju, jer je jasno da s devastiranim prostorom za turizam nema opstanka, a za cilj ovaj plan postavlja i veće turističke prihode uz manji broj turista. Turizam bi se tako u četverogodišnjem razdoblju morao ozbiljno prestrojiti i više orijentirati na zahtjevnije skupine bolje platežne moći, koje imaju raznovrsnije interese i zahtjeve od odmora sunce-more. Pritom se misli na zdravstveni turizam, kontinentalnu ponudu, aktivni odmor i slično, što bi pak trebalo dovesti do skokovitog rasta prosječne dnevne potrošnje naših gostiju koja se trenutačno vrti oko sto eura, pa i do udvostručenja te cifre.
Jedan od ciljeva za sljedeće četiri godine je i smanjenje sezonalnosti, što je apostrofirao i strateški marketinški plan domaćeg turizma iz 2014. Tada je za cilj postavljeno povećati broj gostiju u izvansezonskim mjesecima za jedan milijun, a ta je brojka svakako premašena. Ciljalo se te godine i na povećanje snage hrvatskog turističkog brenda za 50 posto, što je maloj zemlji, koja danas više nije nepoznanica velikom dijelu svijeta, također uspjelo. Kao novim, i starim se planom zacrtalo povećati turističku potrošnju i ona je uistinu s prosječnih 68 eura dnevno u 2014. narasla na 97 eura u 2019.
Zabava za promatrače
U međuvremenu, javnost će zasigurno dobro zabaviti izbor novog turističkog slogana. Sa svim dosadašnjima slučaj je bio isti, zagovornici i kritičari strastveno bi komentirali i branili mišljenje, tražili potvrde za svoje argumente u sloganima drugih turističkih zemalja pa se može očekivati da će slično rešetanje proći novi slogan. Još uvijek aktualni, "Hrvatska puna života", osmislio je, inače, konzorcij agencija BBDO iz Hrvatske, AMV BBDO iz Velike Britanije i DEC BBDO iz Španjolske, a, kako je tada rečeno, odabran je zbog jednostavnosti, fleksibilnosti, originalnosti i jer sažima sve što Hrvatska nudi. Ali, recimo, ne i da u Hrvatskoj, kako su tada ironizirali mnogi, zbog iseljavanja de facto života ima sve manje.
Treba ugasiti kompletan obiteljski smještaj te dati prednosti velikim hotelima koje bi država ( HDZ ) privukli tako da bi im poklonili teren u zelenoj zoni koji bi se prenamijenio u građevinsko te bi kao bonus dobili i pomorsko dobro koje bi mogli ograditi kako im siromašni građanine bi radili gužvu na plaži. Neka stranac ovdje dobro zaradi a mi ćemo počistiti njegovo smeće!