Turska ni približno nije našla odgovor na pitanje kako vratiti ili nadomjestiti brojne ruske goste, a terorizmom na ulicama Istanbula tamošnji je turizam dobio novi, teški udarac. Turistička velesila s oko 40 milijuna gostiju godišnje, koja je jedno cijelo desetljeće znala samo za rast i ekspanziju, počela je posrtati lani, a u ovoj bi se godini mogla suočiti s dramatičnim padom posjeta od dvadesetak posto. U 2016. Tursku bi, kakvo je sada raspoloženje u svijetu putovanja, mogao prekrižiti svaki peti ili čak svaki četvrti europski putnik. Izostat će mahom Nijemci, čiji su sunarodnjaci sada stradali u Istanbulu i koji su posjetom od sedam milijuna najbrojniji turski gosti, ali do daljnjeg neponovljivima se čine i četiri milijuna gostiju iz Rusije.
Sijanje straha
Turska turistička noćna mora počela je mjesecima prije rušenja ruskog vojnog aviona lani u studenom i prije najnovije tragedije u Istanbulu. Cijenu nesigurnog okruženja ta zemlja plaća cijelu 2015., pa hotelijeri procjenjuju da bi podbačaj, što zbog manje gostiju što zbog spuštanja cijena čak i u špici sezone, mogao doseći pet milijardi dolara. Mnogi su u Turskoj 2015. proglasili godinom izgubljenom za turizam već nakon prvih šest mjeseci, s oko 14 posto manje turista nego u razdoblju siječanj-lipanj 2014. Nade u uspješniju 2016. blijedile su kako je 2015. odmicala; srpanj je zapamćen po terorističkom napadu u Surucu, nedaleko od sirijske granice, s 34 žrtve, a listopad po 97 poginulih u terorističkom napadu u Ankari. Žrtve su posljednjeg napada u Istanbulu, koji i sam broji deset milijuna turista, malobrojnije, ali odjeci nisu ništa blaži.
– U posljednje se vrijeme toliko toga ružnog dogodilo da ovakve stvari više nisu problem samo zemlje u kojoj se dogode, već svih turističkih destinacija, pa i Hrvatske. Nikad nismo likovali, ali možda smo nekih godina imali nešto više gostiju zato što su neki od konkurenata bili u problemima. To se promijenilo, terorizam je postao opći problem, ljudi danas dvoje otići do trga u svome gradu ili ostati kod kuće. Poslije Pariza i ovog sada u Istanbulu, bojim se, glavno pitanje neće biti kamo na odmor umjesto, recimo, u Tursku, nego treba li uopće nekamo putovati – upozorava čelni čovjek njemačkog turoperatora ID Riva tours Selimir Ognjenović.
I u Europskoj udruzi putničkih agencija napad u Istanbulu vide kao udarac općoj klimi putovanja.
– Koliki će biti razmjeri štete za putovanja tek ćemo vidjeti. Masovna prodaja ljetovanja počinje krajem veljače, a eventualne koristi za neku destinaciju mogu biti tek manje, kratkoročne – kaže Boris Žgomba, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija i potpredsjednik europske udruge.
– Nažalost, privikavamo se živjeti s terorizmom, a svaki novi incident potiskuje stari. Putovanja neće stati, a Turska će sigurno pokušati preokrenuti negativni trend i spuštanjem cijena – zaključuje Žgomba.
Hrvati ne žele u Tursku
Povrh svega, hrvatski su hotelski kapaciteti premali da bi naša zemlja mogla biti na nekom značajnijem dobitku. Kako god, svi koji prodaju Tursku svjedoče da su telefoni i upiti zamukli nakon krvoprolića u Istanbulu. U posljednje vrijeme za taj grad, kažu u domaćim agencijama, organiziranih grupa nisu imali puno, ali zahvaljujući odličnim aviovezama stalno je bilo individualnih putnika iz Zagreba za taj grad. Ne čudi stoga da se s povoljnom cijenom avionske karte u Istanbul u aranžmanu s jednim noćenjem moglo i za manje od 1500 kuna.
>> U napadu na policijsku postaju na jugoistoku Turske pet mrtvih i 39 ranjenih
>> Turska uhitila tri ruska državljana, tvrde da su surađivali sa ISIL-om
Tko normalan uopće ide u te kalifate na odmor?