Danas je 92. dan rata u Ukrajini. Ukrajinski dužnosnici javljaju kako se vode žestoke bitke oko strateški važnog grada Severodonjecka na istoku Ukrajine. Te borbe dolaze dok ruske snage intenziviraju napore da preuzmu punu kontrolu nad regijama Lugansk i Donjeck. Visoki vojni ukrajinski dužnosnik rekao je kako se rusko granatiranje Severodonjecka 'povećalo eksponencijalno', a ruske trupe se prebacuju iz različitih regija kako bi se probile 'pod svaku cijenu'. Rusi su pojačali i ofenzivu u Donjecku na grad Lyman, važno željezničko čvorište.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Ključni događaji:
- Zelenski i Kuleba pozvali su Zapad da pošalju još oružja
- Ruske snage su pokrenule nove napade na gradove u istočnoj Ukrajini
- Rusi su spremni pustiti brodove sa žitom pod uvjetom da se ukinu neke sankcije
- Kuleba optužio NATO da 'doslovce ne radi ništa' vezano uz rusku invaziju na njegovu zemlju
- Rusi su razočarani 'neprijateljskim djelovanjem hrvatskih vlasti posljednjih mjeseci'
Tijek događaja:
23:58 - Ponovno se otvorilo američko veleposlanstvo u Ukrajini, a jedan američki vojni časnik stigao je u zemlju kao dio diplomatskog tima. No, Pentagon je rekao da u ovom trenutku nikakvi drugi vojnici neće ulaziti u Ukrajinu. Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da se ataše obrane, pukovnik, vratio u Kijev s drugim osobljem veleposlanstva. Vojni dužnosnik odgovara šefu misije i tu je radi diplomatskog posla, a ne sigurnosti.
23:33 - Bijela kuća je rekla da očekuje minimalne učinke na američko i globalno gospodarstvo od potencijalnog neplaćanja duga Rusije jer je Washington odlučio ne produžiti izuzeće koje je Rusiji omogućilo isplatu američkih obveznica.
- Očekujemo da će utjecaj na SAD i globalno gospodarstvo biti minimalan, s obzirom na to da je Rusija već financijski izolirana - rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
- S obzirom na to, Ministarstvo financija nastavlja pratiti i razgovarati s globalnom financijskom zajednicom - dodala je.
22:50 - Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, rekao je da je "oružje, oružje i opet oružje" ono što zemlji treba.
Rusija i dalje ima prednost u naoružanju, a Ukrajini treba “više teškog naoružanja”.
- Bez toga nećemo ih moći gurnuti natrag - rekao.
Upitan o mirovnim pregovorima, rekao je:
- Trenutak kada Rusija zatraži prekid vatre značit će samo jedno, da je Rusija na korak od gubitka rata. Rusija neće tražiti prekid vatre dok su u ofenzivi. Ali kada zatraže prekid vatre, razmislit ćemo dvaput i tri puta prije nego što razmotrimo.
22:25 - U Harkivu je na danas ubijeno osam ljudi, uključujući petomjesečnu bebu, objavio je na Facebooku načelnik Nacionalne policije Igor Klimenko. Također, četiri civila su ubijena u Donjecku, a još dvoje je poginulo u južnoj regiji Mikolajev.
21:50 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi isporučivanje oružja Ukrajini ozbiljan korak prema "neprihvatljivoj eskalaciji", prenosi ruska državna novinska agencija Tass.
21:42 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je situacija u istočnoj Ukrajini još gora nego što ljudi misle. Dodao je da je Ukrajini potrebno teško oružje za učinkovitu borbu protiv ruskih snaga.
21:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgvoru u četvrtak da je Rusija spremna pomoći umanjiti problem međunarodne prehrambene krize samo u slučaju da zapad ukloni sankcije, kaže Kremlj
Ukrajina je ruski zahtjev nazvala "ucjenom", a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u četvrtak je kazala da Putin "pokušava ucijeniti svijet" koristeći prehrambenu krizu, nastalu zbog njegova rata u Ukrajini, kao oružje.
Ruska blokada ukrajinskih luka onemogućila je da se izvoze žitarice, glavna izvozna sirovina obiju zemalja. Rusija je optužila Ukrajinu za miniranje luka. Zbog sukoba povećava se globalna prehrambena kriza i skaču cijene žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva.
21:15 - Skupština Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u četvrtak je izglasala dokument kojim osuđuje regionalnu zdravstvenu krizu pokrenutu ruskom invazijom na Ukrajinu, odbivši rivalsku rezoluciju Moskve u kojoj se nije spominjala njezina uloga.
U originalnom prijedlogu rezolucije koju su zagovarali SAD i još 50 članica osudila se Rusija, no nisu se suspendirala njezina glasačka prava u toj agenciji Ujedinjenih naroda, što su neki ranije tražili. Obje rezolucije izrazile su „veliku zabrinutost oko aktualne zdravstvene krize u i oko Ukrajine“, no samo je ona zapadna navela Rusiju i da je kriza „potaknuta njenom agresijom nad Ukrajinom“.
Veleposlanica Ukrajine u UN-u Jevgenija Filipenko prozvala je ruski protuprijedlog „iskrivljenom alternativnom stvarnošću“.
Zamjenik ruskog veleposlanika Aleksander Alimov zapadni je prijedlog proglasio „politiziranim, jednostranim i naklonjenim“.
Kina je u oba glasanja bila na strani Moskve. Ova rezolucija neće imati utjecaja na sukob, no smatra se multilateralnom podrškom Kijevu. Zapadni prijedlog prošao je s 88 glasova 'za' i 12 'protiv', a velik broj od ukupno 194 država ostalo je suzdržano.
20:05 - Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Zagrebu potpredsjednici ukrajinskog parlamenta Oleni Kondratiuk rekao da se Hrvatska čvrsto zalaže za kandidacijski status Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji.
Plenković je potpredsjednicu Vrhovne Rade primio u Banskim dvorima uz šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana i Vasilja Kiriliča, veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj, priopćeno je iz Vlade. Premijer je tom prilikom još jednom izrazio snažnu potporu Hrvatske Ukrajini koja se bori protiv ruskog napada te naglasio da će se nastaviti hrvatska potpora toj ratom pogođenoj zemlji u svim aspektima, uključujući prihvat izbjeglica.
Naglasio je punu podršku Hrvatske europskom putu Ukrajine, kazavši kako se Hrvatska čvrsto zalaže za stjecanje kandidacijskog statusa Ukrajine za članstvo u EU te će pružiti i svu stručnu pomoć na tom putu, stoji u priopćenju. Kondratiuk je zahvalila Vladi na hrvatskoj pomoći, a Plenković joj je rekao da cijela Hrvatska iznimno žali zbog svih nevinih žrtava i brojnih Ukrajinaca koji su morali napustiti svoje domove.
18:28 - Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da kineska suradnja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon invazije na Ukrajinu "podiže zvona na uzbunu".
"Čak i dok se Rusija očito mobilizirala za invaziju na Ukrajinu, predsjednik XI i predsjednik Putin proglasili su da je prijateljstvo između njihovih zemalja 'bez limita'", ustvrdio je Blinken u svojem govoru o Bidenovoj politici prema Kini na Sveučilištu George Washington.
18:21 - Ruske snage su izgubile "gotovo tisuću tenkova" i "preko 350 topničkog oružja", kao i "gotovo trideset borbenih bombardera i više od 50 helikoptera" od početka invazije na Ukrajinu, kazao je američki dužnosnik za CNN.
SAD ocjenjuje da Rusi "još uvijek imaju većinu svojih vojnih sposobnosti", dodao je dužnosnik. Istaknuo je da su Rusi uložili puno svoje opreme i osoblja u ovaj rat te dodao da su i Ukrajinci i Rusi pretrpjeli gubitke.
17:01 - Svjetska zdravstvena organizacija donijela je rezoluciju kojom se osuđuje izvanredno zdravstveno stanje koje je uzrokovala Rusija invazijom na Ukrajinu.
16:51 - Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko je naredio stvaranje nove vojne postrojbe za jug zemlje. Čini se da Bjelorusija planira rasporediti specijalne snage na tri područja nedaleko od granice s Ukrajinom.
"Otvorila se nova fronta i ne možemo to zanemariti", kazao je Lukašenko te dodao kako je novo zapovjedništvo predloženo prošle godine, ali treba odmah uspostaviti.
Lukašenko je u objavljenom videu također govorio o ulozi ruskih projektila u jačanju obrane svoje zemlje, prenosi Reuters.
16:45 - Ruske snage koje su zauzele Mariupolj odlučile su ukinuti ljetne praznike kako bi učenici mogli svladati ruski program, rekao je u četvrtak ukrajinski gradski čelnik.
Prema riječima Petra Andrjuščenka, savjetnika gradonačelnika te luke, gdje su se ovih dana predali posljednji ukrajinski branitelji, "okupatori su rekli da se školska godina produljuje do 1. rujna".
"Cijelo ljeto djeca će imati nastavu ruskog jezika i književnosti, ruske povijesti i matematike na ruskom", rekao je.
"Glavni zadaća je deukrajinizacija i priprema nove školske godine po ruskom kurikulu", dodao je.
No ruski okupatori zasad nisu uspjeli pronaći dovoljan broj profesora, "tek 53 nastavnika za devet škola", rekao je. Nije naveo koliko je učenika obuhvaćeno odlukom.
16:21 - Savjetnica u regionalnom vijeću Harkiva Natalia Popova objavila je službene brojke smrtno stradalih i ozlijeđenih civila.
- Deset ozlijeđenih, među njima i jedno dijete. Pet ubijenih - napisala je te pozvala ljude u Harkivu da ostanu u skloništima.
Podsjetimo, ranije je objavljeno kako je u granatiranju Harkiva ubijeno četvero ljudi, no taj broj ipak se povećao.
16:09 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron i tuski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na telefonskom su sastanku raspravljali o ulasku Finske i Švedske u NATO.
Prema priopćenju Elizejske palače, Macron je Erdoganu objasnio ''važnost poštivanja suverene odluke ovih dvaju država'' što je ''rezultat demokratskog procesa'' i ''reakcije na razvitak njihove sigurnosti''.
Erdogan se nije složio s Macronom te kazao kako zbog njihovog navodnog skrivanja kurdskih ''terorističkih organizacija'' ne bi smjeli pristupiti NATO-u.
Kazao je kako ''kontakti Švedske i Finske s pojedincima i organizacijama koje kontroliraju Kurdi nisu kompatibilni s duhom NATO saveza''.
- Raspravljali su i o mogućim načinima transporta usjeva iz Ukrajine te su dogovorili da će ostati u kontaktu kako bi našli rješenje - piše u priopćenju Elizejske palače.
15:38 - Finska premijerka Sanna Marin danas je u posjetu Ukrajini gdje se sastala s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali je posjetila i razrušene gradove Buču i Irpin.
⚡️Prime Minister of Finland Sanna Marin visited Bucha (the Kyiv region) pic.twitter.com/POaPe6b4ql
— Flash (@Flash43191300) May 26, 2022
15:29 - Viši ukrajinski dužnosnik Oleksej Gromov na brifingu je kazao kako je Rusija u prednosti u sukobima u Lugansku.
- Rusija ima prednost, no mi i dalje radimo sve što možemo - kazao je te dodao kako su uočili rusku vojsku da premješta raketni sustav Iskander u bjelorusku regiju Brest.
To otvara mogućnost novog raketnog napada na zapad Ukrajine, kazao je.
14:50 - Najmanje četiri civila su ubijena, a nekoliko ih je ozlijeđeno u ruskom granatiranju u gradu Harkivu na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je regionalni guverner. Oleh Synyehubov je pozvao stanovnike grada da idu u skloništa.
14:33 - Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss optužila je Vladimira Putina da koristi nestašicu hrane kao oružje ruskom blokadom ukrajinskog izvoza žitarica.
Govoreći tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, Truss je upitana podržava li ukidanje sankcija u zamjenu za izvoz žitarica iz Ukrajine.
- Putin u biti koristi nestašicu hrane kao oružje među najsiromašnijim ljudima diljem svijeta. Jednostavno ne možemo dopustiti da se to dogodi. Putin treba ukloniti blokadu ukrajinskog žita. Ono što ne možemo imati je bilo kakvo ukidanje sankcija, bilo kakvo smirivanje, što će jednostavno dugoročno učiniti Putina jačim - rekla je.
13:59 - Aleksander Strijuk, načelnik lokalne vojno-civilne uprave u Severodonjecku, kazao je kako je grad pod 'konstantnom vatrom' posljednjih tjedan i pol. U razgovoru za ukrajinsku radio stanicu NV rekao je kako je 90% stambenih objekata oštećeno u borbama.
Kaže da je u grado još uvijek oko 12 do 13 tisuća ljudi.
13:19 - Pogled na zgradu uništenu u raketnim napadima Rusije na grad Kramatorsk u regiji Donjeck.
13:11 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tijekom svog redovnog brifinga tvrdnje da je Rusija blokirala izvoz žitarica iz Ukrajine. On je optužio Zapad za takvu situaciju.
- Te optužbe kategorički ne prihvaćamo. Naprotiv, krivimo zapadne zemlje za poduzimanje radnji koje su dovele do toga - rekao je Peskov.
Ukrajinske luke u Crnom moru blokirane su od početka ruske invazije zbog čega je u silosima ostalo više od 20 milijuna tona žitarica.
Jučer je Andrej Rudenko, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, rekao da će Kremlj dopustiti brodovima koji prevoze hranu da napuste ukrajinske luke u zamjenu za ukidanje sankcija.
12:48 - Iz veleposlanstva Rusije u Bosni i Hercegovini u četvrtak su ponovili prijetnje zbog aspiracija te zemlje da postane članicom NATO-a navodeći kako bi to predstavljalo jasan "proturuski korak" na koji bi Moskva morala odgovoriti.
"Učlanjenje bilo koje zemlje u Savez podrazumijeva apsolutnu potporu vojnim i političkim ciljevima NATO-a, dakle antiruskim koracima, što znači da se djelovanje svake države članice u okviru Saveza smatra usmjerenim protiv Rusije", stoji u izjavi veleposlanstva koju je prenijela Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).
Više pročitajte OVDJE.
12:38 - Dva ruska vojnika priznala su krivnju za ratne zločine u istočnoj Ukrajini. Priznali su krivnju za granatiranje grada u drugom suđenju za ratne zločine. Aleksandar Bobikin i Aleksandar Ivanov priznali su da su bili dio topničke postrojbe koja je gađala ciljeve u regiji Harkov iz ruske regije Belgorod. Uhićeni su nakon prelaska granice i nastavka granatiranja, priopćilo je držano tužiteljstvo.
- Potpuno sam kriv za zločine za koje sam optužen. Pucali smo na Ukrajinu iz Rusije - rekao je Bobikin na Okružnom sudu Kotelevska.
Ivanov je rekao kako se kaje te je tražio da mu se ne izrekne maksimalna zatvorska kazna. Tužitelji su zatražili 12 godina zatvora zbog kršenja zakona ratovanja. Odvjetnik vojnika zatražio je blaže kazne tvrdeći da su vojnici izvršavali zapovijedi i da su se pokajali. Presuda se očekuje 31. svibnja, prenosi Guardian.
11:54 - Njemački kancelar Olaf Scholz u današnjem je govoru u Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu upozorio kako su Europa i međunarodna zajednica na kritičnoj točki te da se svijet promijenio od početka pandemije.
- Svijet je na prekretnici - kazao je Scholz dodavši kako nije samo Ukrajina u riziku, već i ''sistem međunarodne kooperacije koji je stvoren nakon dvaju svjetskih ratova''.
Rat je bio kao ''munja'', no promišljanja Rusije da će ''zauzeti Ukrajinu čine se manje vjerojatnima nego što je to bilo na početku invazije''.
- Nuklearna sila se ponaša kao da ima pravo prekrajati granice. Ovo je imperijalizam koji prijeti da će nas vratiti u vrijeme kada je rat bio uobičajen instrument politike - rekao je Scholz.
Moskva nije uspjela ostvariti svoje vojne ciljeve dosad, ali je zato uspjela ujediniti međunarodnu zajednicu i ubrzati planove Ukrajine da uđe u EU, dodao je.
- Ne možemo dopustiti Putinu da pobijedi u ovom ratu, a ja sam duboko uvjeren da neće uspjeti - kazao je.
Rekao je i kako Njemačka daje Ukrajini teško oružje te je kazao kako vjeruje da će Putin ozbiljno pregovarati o miru samo kada shvati da ne može slomiti ukrajinsku obranu.
- Ne smije se Rusiji dopustiti da diktira mirovne uvjete - kazao je.
11:40 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da će novinari zapadnih zemalja biti protjerani iz Rusije ako YouTube blokira pristup brifinzima glasnogovornice ministarstva Marije Zaharove.
Zaharova, koja jednom tjedno održava briefing o ruskoj vanjskoj politici, što uključuje i invaziju na Ukrajinu, kazala je da je ministarstvo vanjskih poslova upozorilo YouTube da ne blokira sadržaj.
"Samo smo došli i rekli im: 'Ako blokirate još jedan briefing, jedan novinar ili američki medij ide kući'", rekla je Zaharova, prenosi TASS.
"Ako se blokira još jedan brifing reći ćemo koji novinar ili medij mora doma", dodala je.
Nekoliko dana ranije ruski su zastupnici usvojili zakon kojim se tužiteljima daju ovlasti da zatvore dopisništva stranih medija u Moskvi ako je neka zapadna zemlja bila "neprijateljska" prema ruskim medijima.
Mjerom se želi uzvratiti zbog zabrane emitiranja nekih ruskih državnih medija na zapadu.
Zaharova je također u srijedu rekla da Moskva radi na mjerama protiv medija na engleskom jeziku kao odgovor na "neprijateljske akcije" stranih vlada prema ruskim medijima, ali nije iznijela pojedinosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u ožujku zakon kojim se izriče zatvorska kazna do 15 godina osobama koje namjerno šire "lažne" informacije o ruskim oružanim snagama,
Zbog toga je dio zapadnih medija povukao svoje novinare iz Rusije, ali je dio, uključujući Reuters, ostao u zemlji.
11:05 - Oko 150 ljudi pokopano je u masovnu grobnicu u gradu Lisičansku, rekao je guverner Luganska Sergej Hajdaj, dodajući kako će obitelji preminuli nakon rata moći izvršiti ponovni pokop, javlja BBC. Policija izdaje dokumente koji omogućuju Ukrajincima da osiguraju smrtovnice za svoje voljene, dodaje Hajdaj.
10:52 - Ruske snage bile su neuspješne u nekoliko napada koje su pokušale provesti tijekom noći, a trupe su se povukle s gubicima iz sela Zolota Nyva nakon neuspjelog napada, navodi Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga u najnovijem izvještaju. Pišu i kako su rusi bili neuspješni u napadu na gradove Mikolajevku i Krivij Rih dodajući kako su trupe usredotočile svoje napore na preuzimanje pune kontrole nad gradom Lyman u istočnoj regiji Donjeck.
U izvještaju stoji kako su Rusi preko noći granatirali civilnu infrastrukturu u južnim gradovima dok su trupe pokušavale doći do granica Hersonske regije.
9:44 - Ukrajina je optužila Rusiju za ucjenjivanje međunarodne zajednice, nakon što je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko govorio o mogućoj deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka u zamjenu za ukidanje nekih sankcija, prenosi BBC u četvrtak.
Ukrajinske crnomorske luke blokirane su otkako je Rusija poslala tisuće vojnika u Ukrajinu. Blokada ukrajinskih luka utjecala je na dostupnost hrane što je dovelo do nestašice pšenice i jestivih ulja. Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja.
"Nema boljeg primjera ucjene u međunarodnim odnosima", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u Davosu.
Pozvao je i na uvođenje dodatnih sankcija Rusiji izjavivši da ustupci toj zemlji nikada nisu funkcionirali.
"Nakon tri mjeseca rata, moja poruka je jasna: ubijte ruski izvoz. Prestanite kupovati iz Rusije i dopuštati im zaradu koju investiraju u ratnu mašinu da bi ubijali i uništavali", kazao je Kuleba.
9:32 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osvrnuo se na izjavu bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera. Naime, Kissinger je u utorak, govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, sugerirao da bi Ukrajina trebala prepustiti dio teritorija. - Bez obzira što Rusija radi, postoji netko tko kaže: "Uzmimo u obzir njezine interese". Ove godine u Davosu to se opet čulo. Unatoč tisućama ruskih projektila koji su pogodili Ukrajinu. Unatoč desetcima tisuća ubijenih Ukrajinaca. Unatoč Buči i Mariupolju. Unatoč razorenim gradovima. I unatoč "filtracijskim logorima" koje je Rusija izgradila, u kojima ubijaju, muče, siluju i ponižavaju kao na pokretnoj traci - naveo je Zelenski.
Zelenski je opisao Kissingerove stavove kao dodvoravanje nacističkoj Njemačkoj 1938. godine. - Čini se da kalendar gospodina Kissingera nije 2022. nego 1938., a on je mislio da razgovara s publikom, ne u Davosu, nego u tadašnjem Münchenu - rekao je ukrajinski predsjednik.
Više pročitajte OVDJE.
9:20 - Čelnik Svjetske banke upozorio je kako bi ruska invazija na Ukrajinu mogla dovesti do globalne recesije jer cijene hrane, energije i gnojiva skaču. David Malpass kazao je kako su mnoge europske zemlje još uvijek previše ovisne o Rusiji za naftu i plin. Kazao je kako bi moglo doći smanjenje isporuke plina od strane Rusije moglo uzrokovati 'znatno usporavanje' u regiji.
Dodaje kako više cijene energije već opterećuju Njemačku, jednu od najvećih svjetskih ekonomija. Rusija i Ukrajina jedni su od najvećih proizvođača gnojiva i hrane, a Malpass je jučer rekao kako su zemlje u razvoju već pogođene nestašicama.
9:01 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u društvu svog ministra obrane Sergeja Šojgua posjetio je ranjene vojnike u vojnoj bolnici Mandrik u Moskvi. Na fotografijama se vidi kako su ozlijeđeni muškarci djelovali napeto i stajali su pozorno kraj svojih bolničkih kreveta odjeveni u pidžame. Navodno su se oporavljali od rana od gelera i metaka, ali nisu pokazali nikakve očite ozljede tipične za vojnike ozlijeđene u ratnim zonama.
Više pročitajte OVDJE.
8:53 - Ruske zračno-desantne snage (VDV) bile su uključene u 'nekoliko značajnih taktičkih neuspjeha', navodi Velika Britanija u svojem najnovijem izvješću o vojnim obavještajnim podacima. Pišu kako su Rusi te snage koristili u misijama koje su bile prikladnije za teško oklopno pješaštvo te da su doživjeli 'teške gubitke' zbog 'strateški lošeg upravljanja'.
Naveli su i tri primjera gdje su doživjeli teške gubitke. Prvi je pokušaj napredovanja na Kijev preko zračne luke u Hostomelu. Zatim je tu zaustavljen napredak oko Izjuma te 'propali i skupi' pokušaj prelaska rijeke Siverskyi Donets.
Britanci navode kako se VDV sastoji od 45 tisuća vojnika, većinom profesionalaca te da pripadnici tog odreda uživaju 'elitni status i dodatnu plaću'.
8:19 - Proruski separatisti drže 8000 ukrajinskih ratnih zarobljenika u samoproglašenim Narodnim republikama Lugansk i Donjeck, rekao je u četvrtak dužnosnik Luganska Rodion Mirošnik, prenosi Reuters.
- Ima puno zatvorenika. Naravno, ima ih više na području Donjecke Narodne Republike, ali i mi imamo dovoljno, a sada je ukupan broju regiji negdje oko 8000 - kazao je Mirošnik i dodao kako svakog dana ima na stotine novih, javlja Guardian.
8:11 - Rusija je spremna osigurati humanitarni koridor za brodove koji prevoze hranu kako bi napustili Ukrajinu, ali u zamjenu za ukidanje nekih sankcija. Navodi to agencija Interfax citirajući riječi Andreja Rudenka, zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova.
Ukrajinske crnomorske luke blokirane su otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Više od 20 milijuna tona žitarica zaglavljeno je u silosima što izaziva zabrinutost zbog gladi u zemljama koje ovise o tim zalihama.
7:25 - Ruske snage napale su više od 40 gradova u regijama Donjecku i Luhansku na istoku Ukrajine, rekla je ukrajinska vojska a prenosi BBC u četvrtak.
"Okupatori su pucali na više od 40 gradova u regijama Donecku i Luhansku uništivši i oštetivši 47 civilnih mjesta, uključujući 38 kuća i školu. Kao rezultat granatiranja poginulo je petero civila, a 12 je ranjeno", objavljeno je na Facebook profilu ukrajinskih oružanih snaga.
Protekli mjesec Rusija se usredotočila na preuzimanje potpune kontrole u Donbasu.
Rusija je poslala tisuće vojnika u Donbas napadajući s tri strane u pokušaju da opkoli ukrajinske snage koje drže Sjeverodonjeck i Lisičansk. Njihovim padom cijela pokrajina Luhansk pala bi pod rusku kontrolu, ključni ratni cilj Kremlja.
Gradovi Sjeverodonjeck i Lisičansk prije su bili pod intenzivnim bombardiranjem.
Luhanski guverner Serhij Gajdaj upozorio je da su ruske snage uništile sve osim jednog mosta preko rijeke Donjec te da prijeti opasnost da Sjeverodonjeck bude odsječen.
Proteklih mjesec dana Rusija se usredotočila na preuzimanje pune kontrole nad regijom Donbas. Rusija je poslala tisuće vojnika u regiju, napadajući s tri strane u pokušaju da opkoli ukrajinske snage koje se drže u gradovima Severodonjeck i Lisičansk. Njihov pad doveo bi do toga da je cijela pokrajina Lugansk pod ruskom kontrolom, što je ključni ratni cilj Kremlja.
Guverner Luganska Serhiy Gaidai u nedjelju je optužio Rusiju da je usvojila "pristup spaljene zemlje" u svojim naporima da zauzme Severodonjeck. Upozorio je da su ruske snage uništile sve osim jednog mosta preko rijeke Donets i rekao da je grad u opasnosti da bude odsječen.
6:15 - Turska se i dalje protivi da Švedske i Finska pristupe NATO-u, a stvari se nisu promijenile niti u srijedu kasno navečer nakon višesatnih razgovora turskih, švedskih i finskih diplomata.
Naime, kako prenose agencije, turski, švedski i finski diplomati pet su sati pregovarali oko protivljenja Ankare da Švedska i Finska pristupe NATO-u.
Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin istaknuo je nakon sastanka kako proces proširenja Saveza na skandinavske zemlje nije moguć dok se ne otklone sigurnosne zabrinutosti Turske.
Kako ih mlate Ukrajinci ovo nije normalno. Svaki dan na Youtubeu sto novih videa ruskih tenkova sto lete u nebo.