Poznato je da je Turska na području izrazito visoke opasnosti od potencijalnih potresa, a profesor Celal Sengor, jedan od najrenomiranijih geoznanstvenika u Turskoj tvrdi kako 'izgledi za Istanbul nisu nimalo dobri'. 'Ako u Istanbulu ne dođe do velikog potresa u sljedećih 20 godina, bit ćemo vrlo iznenađeni. Toliko smo blizu. To je samo vjerojatnost, no vjerojatnost je velika', kaže za CNN taj profesor s Tehničkog sveučilišta u Istanbulu. U blizini Turske nalaze se dva ključna rasjeda – Sjevernoanadolijski i Istočnoanadolijski – što tu zemlju čini jednom od seizmički najaktivnijih regija na Zemlji. To je geološka realnost koja pojačava strahove i pitanja oko toga koliko je Istanbul spreman za potres.
U Istanbulu danas živi oko 16 milijuna ljudi, a grad se nalazi vrlo blizu Sjevernoanadolijskog rasjeda. Taj se rasjed proteže na udaljenosti od 20 kilometara od Istanbula, te kroz Mramorno more. Kroz povijest je izazvao nekoliko katastrofalnih potresa, uključujući i potres magnitude 7,6 koji je pogodio Izmir 1999. godine. Tada je poginulo više od 17.000 ljudi, a procjenjuje se da je čak pola milijuna raseljeno.
Stručnjaci procjenjuju da bi potres na Sjevernoanadolijskom rasjedu mogao dosegnuti magnitudu između 7,2 i 7,8 stupnjeva po Richteru. Naravno nemoguće je predvidjeti kada će do tog potresa doći, ali sasvim je jasno kako bi njegova snaga izazvala katastrofalne posljedice. 'Najbolje što možemo je prognozirati da će do potresa te magnitude doći uskoro, ali ne postoji nikakav način da išta pobliže odredimo', kaže Sengor. Prema provedenim studijama opservatorija Kandilli i Instituta za istraživanje potresa računa se da, kada bi potres pogodio Istanbul po noći, bi poginulo više od 14.000 ljudi. No Sengor se ne slaže s tim. 'Moja je procjena da će to biti razoran potres i da će poginuti oko 100.000 ljudi. Ne možemo razmišljati samo o direktnim posljedicama trešnje tla, također treba razmišljati o onome što će uslijediti – pljačke, požari, epidemije. Bit će stravično', kaže profesor.
Istanbulska gradska općina trenutno prognozira da bi potres magnitude 7,5 na Sjevernoanadolijskom rasjedu mogao uništiti oko 90.000 zgrada u gradu, dok bi čak njih 260.000 vjerojatno bilo značajno oštećeno. Kada bi se ta predviđanja ostvarila, bez krova nad glavom ostalo bi oko 4.5 milijuna ljudi, što je više od četvrtine stanovništva grada. Nakon potresa koji je pogodio Tursku prošlog mjeseca istanbulske vlasti užurbano rade na jačanju obrane od takve prirodne katastrofe.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu pokrenuo je tzv. “gradski vodič za pripravnost u slučaju katastrofe''. Taj plan uključuje provizije za veće povlačenje sredstava iz gradskog budžeta za program pripravnosti, kao i detalje za osnivanje novih hitnih punktova kako bi građani mogli imati pristup skloništu, vodi i energiji. No glavni prioritet je sustav brzog skeniranja sigurnosti zgrada u gradu.
Ozlem Tut, čelnica istanbulskog odjela za upravljanje potresima i urbani razvoj, kaže za CNN da je, od 29.000 zgrada koje su dosad pregledane, njih čak 50 posto u opasnosti od kolapsa u slučaju potresa. I dok iz općine kažu da vode napore kako bi osigurali da grad bude spreman na potres, gradonačelnik, ključni član najveće oporbene stranke u Turskoj, kritizira turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, čija je vlada uvela takozvane “amnestije” u građevinskim zonama. Od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, turska vlada je odobravala amnestije zgradama izgrađenima bez dozvole, kao i onima pri čijoj izgradnji se izvođači nisu pridržavali pravila, pa i pravila o osiguranju od potresa. To je jedan od razloga zbog kojih raste strah za sudbinu kvartova 'izgrađenih preko noći'. Imamoglu želi stati na kraj takvim amnestijama.
U takvim kvartovima živi uglavnom siromašno stanovništvo, koje ne može sebi priuštiti preseljenje bez obzira na to koliko su njihovi domovi nesigurni. U mnogim takvim susjedstvima, oronule jednokatnice pretvorene su u rezidencijalne stambene blokove za profit. Usprkos upitnicima oko sigurnosti, mnogi od tih blokova dobili su legalni status preko vladinih amnestija. Osim toga nesigurnima se smatraju mnogi siromašni kvartovi u gradu koji su izgrađeni i prije implementacije regulacija.
Video: Miletić dao ostavku na mjesto dopredsjednika Mosta
Nije da im baš po pravici Carigrad uopće pripada, ali ne dao im Bog potresa. No stvar se čini neizbježna.