Drugu godišnjicu petrinjskog potresa brojni stanovnici Banovine dočekuju u privremenom smještaju, država je do sada uspjela izgraditi svega četiri zamjenske kuće i opći je dojam kako obnova ovih područja više nikom nije prioritet. Da ta ocjena ipak nije do kraja utemeljena pokazuje, međutim, napredak u izgradnji višestambenih zgrada sa zamjenskim stanovima koja se gotovo u potpunosti financira europskim novcem.
U Sisku još nije počelo
Riječ je trenutno o 12 zgrada u izgradnji u Petrinji i Glini, za koje su ugovori potpisani u travnju, a radovi su započeli u lipnju ove godine. Na tim je gradilištima napredak vidljiv pa i uvjeravanja nadležnih da će visokokvalitetni stanovi korisnicima biti predani u ovo vrijeme iduće godine zvuče uvjerljivo. Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje pritom ističe kako se u gradnji poštuju visoki standardi, uključujući i energetske, s dizalicama topline i liftovima, a svaki će stan biti opremljen i nužnom opremom, od ploča za kuhanje do blagovaoničkog namještaja, kreveta i ormara.
Uz ove zgrade, u okviru istog programa u pripremi je i izgradnja još četiriju u Topuskom i Gvozdu, gdje je bilo nužno ugovoriti dodatne radove zbog nepovoljnih svojstava tla, a Hanžek kaže kako su tereni na ovim gradilištima već očišćeni te kako je u tijeku ugradnja pilota – šljunčanih ojačanja. Nakon toga slijedi gradnja još triju zgrada u Glini i jedne u Dvoru, za koje će se ugovori potpisati narednih dana, čime će se ovaj program zaokružiti na 20 višestambenih zgrada s ukupno više od 300 stanova. Hanžek pritom naglašava kako će ovi stanovi biti dodijeljeni na korištenje isključivo stradalnicima potresa što, na žalost, iz priče isključuje stotinjak stanovnika kontejnerskih naselja koje je potres zatekao u statusu podstanara, budući da kao oštećenike zakon vodi isključivo vlasnike stanova i njihove obitelji.
Novac za gradnju ovih zgrada osiguran je iz europskih fondova koji, međutim, bespovratno financiranje ovakvih projekata ograničavaju isključivo na regije s nižim životnim standardom, dakle na područja od posebne državne skrbi, što svi ovi gradovi jesu, no Sisak, najveći grad pogođen ovim potresom nema pristup tom novcu. A upravo iz Siska dolazi najviše kritika na sporost poslijepotresne obnove. U ovom gradu ovih je dana završena izgradnja prve zamjenske kuće, i to donacijama građana Vrbovca, što je Marko Krička, dogradonačelnik Siska, iskoristio kako bi poslao poruku vlastima da je obnovu na sisačkom području nužno ubrzati jer, tvrdi, ona u biti još nije ni počela, iako je na području grada gotovo 12.000 žutih i crvenih naljepnica.
Hanžek, međutim, odbacuje ovakve tvrdnje i ističe kako je na području Grada Siska nekonstrukcijski obnovljeno najmanje 600 kuća. A nekonstrukcijska obnova, ističe, nije tako jeftina kako si neki zamišljaju, u prosjeku po kući košta 44.000 kuna, a nerijetko se penje i do 100.000, kada se radi o oštećenjima krovnih konstrukcija koje je nužno zamijeniti. A u nekonstrukcijskoj obnovi, po podacima Središnjeg ureda, do sad je organizirano obnovljeno nešto više d 3600 obiteljskih kuća, dok na njih 541 traju radovi. U samoobnovi nekonstrukcijski je obnovljeno 1020 objekata, a do početka prosinca u planu je nekonstrukcijska obnova više od 4000 i samoobnova više od 1000 kuća.
Konstrukcijska obnova šepa
U konstrukcijskoj obnovi brojke, međutim, ne stoje tako dobro, kao konstrukcijski obnovljena do sada se ne vodi niti jedna kuća, no Hanžek pojašnjava kako su te brojke posljedica činjenice da je tek krajem srpnja donesen novi program obnove, koji je omogućio da se konstrukcijskom obnovom obuhvate i radovi na instalacijama i kompletni unutarnji radovi, što je za stradalnike puno povoljnije od onoga što im je nudio raniji program mjera. No, za Središnji ured i sve institucije koje se bave obnovom on je stvorio dodatni posao jer konstrukcijska obnova zahtijeva i izradu novih nalaza. A na temelju do sada napravljenih nešto više od 630 nalaza, zaključeno je kako je u manje od 25 posto slučajeva za koje se tražila konstrukcijska obnova ona doista i potrebna. Ostalo su objekti kojima će biti dovoljna nekonstrukcijska obnova, a za jedan mali dio bit će nužna gradnja zamjenskih objekata. Za svaku konstrukcijsku obnovu novi je program pritom propisao obuhvat radova koji zahtijeva izradu elaborata i projekata koja traje minimalno dva mjeseca, objašnjava Hanžek i najavljuje kako će ovih dana biti raspisani natječaji za prve pakete konstrukcijske obnove na Banovini.
U čitavom poslu je, dakako, nužna i administrativna priprema za koju je zaduženo Ministarstvo graditeljstva koje izdaje odluke i rješenja na temelju kojih se obnova provodi. Novi ministar Ivan Paladina nakon dolaska na funkciju obećao je ubrzanje tih procedura, no zasad se ta pojačana dinamika ne primjećuje. Po zadnjim podatcima koje je na svojim stranicama objavila Vlada, Ministarstvo je do sada zaprimilo 819 zahtjeva za konstrukcijsku obnovu u tri županije, a donijelo je 459 zaključaka i tek 83 odluke o konstrukcijskoj obnovi.
