Niz poteza Ministarstva financija te odluka koje stupaju na snagu od 1.siječnja oslobodit će prostor za rast kupovne moći građana. Splet mjera uključuje promjene u poreznom sustavu, povišicu zaposlenicima države, veću minimalnu plaću, ali povećanje subvencija države usmjerenih na kupnju stanova i mirovinsku štednju.
Sve bi te mjere trebale potaknuti potrošnju koja ima najveći utjecaj na rast BDP-a, pa će na kraju država ono što je izgubila kroz rasterećenja vjerojatno vratiti kroz veće porezne prihode. Najveći će utjecaj zasigurno imati niži PDV na hranu i lijekove. To je ujedno i mjera koju će građani uočiti čim uđu u maloprodajne lance.
Neki od njih i uoči Nove godine reagirali su snižavanjem cijena kako bi stekli prednost pred konkurencijom u tradicionalno najpotentnijem dijelu godine za potrošnju. Voće, povrće, sirovo meso, sirova riba i pelene bit će jeftiniji jer se opterećenje PDV-om gotovo upola smanjilo. Umjesto stopom od 25 posto ti će proizvodi ubuduće biti oporezovani stopom od 13 posto, što oslobađa prostor za smanjenje konačne cijene za najmanje 10 posto.
Ministarstvo financija izračunalo je da bi tom mjerom prosječna tročlana obitelj trebala uštedjeti oko 1000 kuna na godišnjoj razini. Naime, hrvatska obitelj u jednoj godini na hranu potroši 22 tisuće kuna, od kojih oko 6700 kuna budžeta odlazi za meso, 3770 kuna odlazi na kruh i žitarice, oko 3500 kuna odlazi na sir i jaja, na povrće trošimo 2700 kuna, a na voće oko 1500 kuna.
Kruh i mlijeko odavno su u kategoriji proizvoda na koje se primjenjuje stopa od 5 posto, a sada u nju ulaze i svi lijekovi. Kako se na lijekove bez recepta godišnje trošilo oko 550 milijuna kuna, ova promjena ostavit će državu bez 100 milijuna kuna, ali će lijekove učiniti barem 18 posto jeftinijima.
Socijalna politika kroz PDV
Valja podsjetiti da je 2017. sniženo oporezivanje na isporuku električne energije, odvoz smeća i opskrbu vodom te ulja i masti i jaja. Uz nove mjere za 2019. godinu potrošnja građana lošeg materijalnog statusa gotovo je sva obuhvaćena nižim poreznim stopama pa se kroz sustav PDV-a provodi socijalna politika.
Naime, podizanjem neoporezivog dijela dohotka na granicu od 3800 kuna čak je 900 tisuća građana prestalo plaćati taj porez, pa Vlada i ne može drukčije nego kroz PDV osigurati rast njihove kupovne moći. Dodatna je pomoć najugroženijim građanima i rast minimalne plaće na 3000 kuna mjesečno.
Poslodavci tako od siječnja ne smiju isplaćivati nižu plaću, što će za više od 34 tisuće ljudi značiti povišicu od 248 kuna mjesečno. Na godišnjoj razini to je još jedna minimalna plaća. Uz niži PDV, obitelj s dvoje zaposlenih s minimalnom plaćom imat će kupovnu moć veću za oko 6600 kuna godišnje, odnosno svaki mjesec moći će potrošiti dodatnih 550 kuna, što je gotovo 10 posto dosadašnje potrošnje.
Hoće li se ojačati rast uvoza?
Kada bi i njihovi poslodavci iskoristili priliku da ih dodatno nagrade korištenjem maksimalnog iznosa neoporezive nagrade od 7500 kuna godišnje, standard te skupine građana podigao bi se za dodatnih 625 kuna mjesečno, a onda bi to predstavljalo povećanje kupovne moći za osjetnih 30 posto. Ipak, prema anketi poslodavaca malo će tvrtki iskoristiti cijeli neoporezivi iznos nagrade za svoje zaposlenike, a malo je to vjerojatno u sektorima s najnižim plaćama.
Više je izgledno da će te nagrade dobiti zaposlenici u višem platnom razredu. Oni od siječnja dobivaju veći dar od države zbog rastezanja poreznog razreda za primjenu srednje stope od 24 posto na osnovice do 30.000 kuna. Od te će odluke koristi imati samo zaposlenici čija su neto primanja veća od 16.200 kuna, a takvih je u Hrvatskoj jako malo, odnosno manje od 25 tisuća zaposlenih u državi.
Ipak, među njima su kadrovi koje poslodavci teško mogu zadržati, a koji plaćaju i najveće doprinose pa je mjera kvalitetna pomoć zadržavanju stručnjaka u Hrvatskoj. Ipak mnogo jači utjecaj na potrošnju imat će povišice u državnom sektoru.
Naime, vojska od 280 tisuća zaposlenika države dobit će u prvom dijelu godine povišicu od 3 posto, na što će država morati utrošiti više od 900 milijuna kuna. Ako se sav taj novac prelije u potrošnju, državi će se kroz PDV vratiti najmanje 180 milijuna kuna.
Mjere poticanja potrošnje, koja je najvažnija sastavnica hrvatskog BDP-a, imaju financijski smisao samo uz jačanje proizvodnje. Međutim, u Hrvatskoj se događa upravo suprotna situacija, a to je da proizvodnja pada, što znači da će u konačnici rast domaće potrošnje ojačati rast uvoza u idućoj godini, a to je ono što bi svaka ekonomija željela izbjeći. Hoće li Hrvatska u tome uspjeti ostaje vidjeti u 2019.
>> Pogledajte video i saznajte sve što trebate znati o mirovinskoj reformi
Od 1.1. vrtić 50 kuna gore, odvoz smeća 40, samo to je već duplo vise od ponokijevog “rasterećenja”.Samo vas molim, prekinite me rasterecivat.....