Morski led oko Antarktike znatno je ispod svih do sada zabilježenih zimskih razina, pokazuju podaci satelitskih snimaka. "Toliko je izvan svega što smo do sada vidjeli da je to gotovo nevjerojatno", kazao je Walter Meier koji nadgleda morski led u koordinaciji s Nacionalnim podatkovnim centrom za snijeg i led. Nestabilnosti na Antarktici mogle bi imati dalekosežne posljedice, upozoravaju stručnjaci za polarne regije. Golema ledena prostranstva reguliraju temperaturu planeta reflektirajući sunčevu energiju natrag u atmosferu.
Led koji pluta na površini Antarktičkog oceana trenutačno se proteže na manje od 17 milijuna km², što je gotovo 1.5 milijuna kvadratnih kilometara manje od prosjeka za rujan. Znanstvenici nastoje identificirati sve faktore koji su doveli do rekordno niske količine morskog leda, naglašavajući važnost proučavanja tog parametra, naročito u godini u kojoj su oboreni rekordi u toplini kopna i oceana, piše BBC.
Dr. Caroline Holmes iz Velike Britanije objašnjava kako bi utjecaj smanjenja morskog leda mogao postati očit na prijelasku u ljeto, kada postoji mogućnost za pojavu nezaustavljive petlje otapanja – kako sve više morskog leda nestaje, tamni dijelovi oceana upijaju sunčevu svjetlost umjesto da je reflektiraju, što znači da ta energija ostaje u vodi i otapa više leda. Znanstvenici tu pojavu zovu "ice albedo effect" te smatraju da bi mogla znatno povećati količinu topline na planetu i poremetiti ulogu Antarktike kao regulatora globalne temperature.
Morski led nastaje za vrijeme zime na Antarktici – od ožujka do listopada prije nego se djelomično otopi na ljeto. Dio je većeg sustava koji se sastoji od ledenjaka, kopnenog leda i golemih plutajućih ledenjaka na obalama. Rekordi za najnižu ljetnu razinu morskog leda srušeni su tri od zadnjih sedam godina, posljednji put u veljači 2023. godine. Neki znanstvenici vjeruju da ovi rekordi ukazuju na to da Antarktika prolazi kroz veliku promjenu.
POVEZANI ČLANCI:
Antarktika je udaljena svih ljudskih naselja te nije dostupan velik broj informacija o tom kontinentu kroz povijest, zbog čega ga okružuju brojne nepoznanice. Na primjer, zna se koliku površinu led može zauzeti, no ne i koliko je dubok. Odgovor na to pitanje mogao bi drastično promijeniti klimatske modele regije. U znanstvenoj bazi Rothera, Dr. Robbie Mallet koristi radarske instrumente za proučavanje debljine leda. On i drugi znanstvenici nastoje razumjeti uzroke nestajanja zimskog leda.
"Postoji šansa da se radi o iznimno čudnom izrazu prirodne varijabilnosti" smatra on, pojašnjavajući kako postoji mogućnost da se u regiji nakupio velik broj prirodnih čimbenika koji sada istodobno utječu na nju. Rekordno topli oceani ove godine najvjerojatnije pridonose tome, jer se topla voda neće zamrznuti, a u oceanima su se dogodile i druge promjene koje bi mogle djelovati na antarktičke temperature. Fenomen El Niño trenutačno se razvija nad Tihim oceanom te je moguće da suptilno pridonosi smanjivanju morskog leda.
"Imamo vrlo, vrlo dobre razloge za zabrinutost. Potencijalno je to stvarno zabrinjavajući znak klimatskih promjena na Antarktici koji nismo primijetili u posljednjih 40 godina", zaključio je Mallet.
VIDEO Klimatski aktivisti simbolički pokopali glečer kako bi upozorili na smanjivanje ledenjaka
Pridružite se i vi akciji „Klikni i posadi stablo“ i postanite dio najvećeg ekološkog projekta Rezolucija Zemlja. Sve što trebate napraviti je na ovom linku popuniti ime, prezime i e-mail adresu, a mi se obvezujemo za svakog potpisnika zasaditi jedno stablo. Nakon prijave na e-mail ćete dobiti lokaciju naše zajedničke šume i „dokument“ Rezolucija Zemlja s vašim digitalnim potpisom za uspomenu.
Zašto ne napišete da se u isto vrijeme na drugim mjestima sloj leda povećava. To bi bila istina, ovako manipulirate.