- Hrvatska je imala dobre zagovornike u EU - zadovoljno je rekao premijer Ivica Račan nakon što je s predstavnicima EU potpisao prvi ugovor između Hrvatske i Europske unije. Slučaj je htio da je istog dana Milošević odgovarao u Haagu za zločine u Hrvatskoj. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska je baš toga dana bila u središtu u pozitivnom svjetlu. I to je neka vrsta povijesne pravde, zaključio je šef hrvatske Vlade.
Premijer hladan na Tomčićeve zahtjeve
Premijer će se u Hrvatsku vratiti danas iz Bruxellesa s potpisanim sporazumom i obilnom političkom potporom EU, a onda ga čeka drugi važan posao: posvetiti se odnosima u koaliciji, koji su nanovo zaoštreni nakon što je HSS prošle subote, samo dva dana uoči potpisivanja Sporazuma s EU, zatražio rekonstrukciju Vlade. Račan još nije stigao o tome razgovarati s Tomčićem. Iz njegove okoline kažu da se nije previše uzbudio zbog zahtjeva iz HSS-a. Katkad se strankama unutar koalicije učini da je upravo došao trenutak da naprave nešto što smatraju dobrim za stranku, a što baš neće biti dobro za koaliciju. Očito je da Račan i najnoviji HSS-ov zahtjev smatra takvom vrstom poteza koji su, kako on običava reći, legitimni, ali ne i jako odgovorni.
Nema sumnje da će o rekonstrukciji Vlade u ovom trenutku biti teško govoriti, već samim tim što će sve do konvencije HSLS-a vjerojatno biti nejasni odnosi unutar te stranke. Mogući bi odgovor na tu situaciju bio, npr., da SDP šokira ostale koalicijske partnere i da iziđe s još radikalnijim zahtjevima, no Račan to neće učiniti.
Kad HSS traži od Vlade učinkovit razvojni program, Račan odgovara da je to kucanje na otvorena vrata. Vlada, naime, namjerava uskoro izići s programom rada za drugi dio mandata. Premijer procjenjuje da uvjeti za takav program u najmanju ruku nisu nepovoljniji od dosadašnjih ili da su čak povoljniji, jer je Vlada većinu teških poslova već odradila. Očekuju se primjene Zakona o radu, zatim reforma energetskog sustava i državnog portfelja, a premijer procjenjuje da ni jedan od tih poteza neće biti socijalno osjetljiv kao što su bili neki dosadašnji Vladini potezi.
Za sporove s Italijom dosluh sa Slovenijom
Misao vodilja programa Vlade za drugo poluvrijeme jest da se razvoj mora osigurati čak i u uvjetima kad vanjska tržišta ulaze u recesiju. Na koji će način Vlada to postići? Premijer najavljuje nekoliko poteza, poput odluke o brzom dovršetku autoceste do Splita. Vladin program imat će nekoliko takvih udarnih točaka, iako premijer još ne izlazi s pojedinostima. U svakom slučaju, u Vladi se ne razmišlja o prijevremenim izborima. O njima se, uostalom, govori posljednjih godinu dana, a ipak se još ne zna koliko su doista blizu.
U sporazum s EU Hrvatska je ušla s neugodnim iskustvom u odnosima s Italijom. Odluka o odlikovanju Zadra i uprave toga grada dok je bio pod talijanskom okupacijom u Vladinim se krugovima još važe. Želi se, naime, preciznije procijeniti u kojoj je mjeri riječ o propagandno-taktičkom potezu ili pak o nekom obliku službene politike. Premijer se nada da se odnosi s tom zemljom neće zaoštravati, a da će priliku za dijalog imati na sastanku Srednjoeuropske inicijative idućeg mjeseca u Trstu, kad će razgovarati s talijanskim premijerom Berlusconijem.
U Vladi smatraju da bi bilo dobro da u takvim situacijama, kad se otvore sporovi te vrste s Italijom, Hrvatska bude u tijesnom dosluhu sa Slovenijom. Jer i Slovenija je ponekad meta takvih ispada s talijanske strane. Hrvatski premijer priprema se u Saboru govoriti o ukupnim odnosima sa Slovenijom. On i dalje smatra da je ugovor o granici sa Slovenijom dobar dokument i da će posljedice mogućeg odbacivanja tog ugovora za Hrvatsku biti veći gubitak od onog što bi eventualno izgubila neposredno u ugovoru.
D. Knežević
