Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) u zadnjih mjesec dana bilježi kašnjenja od čak 96.000 minuta, što je dvije minute po letu. U istom razdoblju prošle godine bilo je svega 8000 minuta kašnjenja. Razlog je ogromnom povećanju kašnjenja nedostatak kontrolora letenja jer je svaki dan njih prosječno četvero na bolovanju.
Kontrola bolovanja
Ukupno je 260 kontrolora, u smjeni ih radi 15 do 18 pa s manjkom od njih četvero ostaje nepokriven cijeli jedan sektor zbog čega su onda preopterećeni kontrolori koji rade ili se zrakoplovi preusmjeravaju na kontrole letenja susjednih zemlja. Zbog sumnje u “bijeli štrajk” kontrolora uprava HKZP-a zatražila je od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kontrolu bolovanja svojih zaposlenika. A razlog za moguću tihu pobunu kontrolora letenja pregovori su o kolektivnom ugovoru (KU) koji su ozbiljno zapeli pa postoji mogućnost i štrajka kontrolora usred turističke sezone, kad je nebo nad Hrvatskom krcato zrakoplovima, ako se sindikati ne dogovore s upravom.
U kolektivnom pregovaranju sporno je trajanje samog kolektivnog ugovora. Uprava želi da se on primjenjuje 18 mjeseci, a sindikati da traje tri godine plus jedna godina produžene primjere. Postojeći kolektivni ugovor, koji istječe 31. prosinca ove godine, trajao je četiri plus jednu godinu. Osim toga, uprava i sindikati ne mogu se dogovoriti ni o iznosu otpremnine koju kontrolori dobivaju kod redovnog odlaska u mirovinu. Prema postojećem KU ta otpremnina iznosi od 500.000 do 1,2 milijuna kuna neto. Uprava želi taj iznos srezati 40 posto, no sindikati pristaju na rezanje od samo 20 posto. Otpremnine za kontrolore letenja uobičajene su i u drugim državama, ali u upravi HKZP-a smatraju da su otpremnine hrvatskih kontrolora među najvećima u Europi. U regiji one iznose oko 30.000 eura neto, dok u zemljama poput Njemačke one iznose oko 200.000 eura neto. Kontrolori letenja među najbolje su plaćenim zanimanjima ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer se radi o vrlo stresnom poslu. U Hrvatskoj je prosječna plaća oblasnog radarskog kontrolora – instruktora ispitivača 53.000 kuna neto, dok oblasni radarski kontrolor prima 43.000 kuna neto. Kontrolor letenja ima oko 30 radnih dana godišnjeg odmora plus 15 dana “rekreacijskog” odmora. Oblasni kontrolori dosad su imali 32-satni radni tjedan, no pristali su na povećanje na 34 sata. U upravi HKZP-a kažu da je u zadnjih mjesec dana tri puta više kontrolora na bolovanju nego u istom razdoblju prošle godine, dok se istovremeno broj bolovanja svih ostalih oko 600 zaposlenika smanjio dva puta. U upravi navode da su kolektivni pregovori u tijeku i da je obveza obiju strana da ne izlaze u javnost s pojedinostima tih pregovora. No ističu da je njihov cilj da novim kolektivnim ugovorom ostvare uštede u poslovanju uz istovremeno povećanje učinkovitosti upravljanja troškovima. Nataša Sumirat Adikusumah, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja, tvrdi da kontrolori nisu u bijelom štrajku, no priznaje da ih je ovih dana više na bolovanju nego inače. Kaže da je u tvrtki napeta atmosfera zbog očito neuspješnih kolektivnih pregovora.
– Nezgodno je dolaziti na posao a da ne znaš što će biti 1. siječnja 2016. kad istekne ovaj kolektivni ugovor – kaže Nataša Sumirat Adikusumah. Dodaje da direktor prijeti radnicima koji su na bolovanju otkazima. Kaže da su u prostoriji gdje rade kontrolori klima-uređaji prilagođeni strojevima, a ne ljudima te da je ondje iznimno hladno.
Splasnuo entuzijazam
– Dosad su ljudi dolazili na posao i s temperaturom i s glavoboljama, no s obzirom na tijek pregovora o KU, taj je entuzijazam splasnuo – govori Nataša Sumirat Adikusumah. Na smanjene otpremnina od 40 posto ne žele pristati jer, objašnjava, kontrolori zbog stresnog posla idu rano u mirovinu pa im je ta otpremnina kao neka nadoknada za vrlo dobre plaće koje bi dobivali da dulje rade. Prijedlog je sindikata da se te otpremnine ukinu postupno kroz sljedećih 10 godina, odnosno da se ta nadoknada prebaci na treći mirovinski stup koji im poslodavac ionako uplaćuje.
Pod hitno kontrolorima duplo smanjiti plaće a tu razliku uplatiti političarima. Po principu čim gluplji i beskorisniji, tim veće povećanje mu dati. Neka se zna šta ova država cijeni