Otkako su prije 500 godina konkvistadori Francisca Pizarra zakoračili na njezino tlo, Boliviju su podjarmljivali europski kolonizatori i kasnije njihovi potomci, a urođeničko stanovništvo potpuno je marginalizirano. Iako bogata mineralima i zemnim plinom, Bolivija je najsiromašnija zemlja Južne Amerike.

Godine 2002. četvrtina stanovništva trpjela je ekstremno siromaštvo, što je i danas posebno izraženo u zapadnim područjima, nastanjenima uglavnom Indijancima, za razliku od nizinskih, bogatijih departmana, nastanjenih u većoj mjeri bijelcima. Pobjeda Eva Moralesa na izborima 2005. označila je početak novog doba, ali i novih podjela i sukoba. Zbog velikih razlika u standardu između zapada i istoka, Moralesova je vlast često bila na udaru opozicije s istoka koju se često naziva radikalno desnom i koja se ne miri s reformama, nego zastupa interese krupnog kapitala i veleposjednika. Njezin istaknuti vođa je Branko Marinković, tajkun hrvatskih korijena.

Pobuna bogatog istoka
Raslojavanje u Boliviji bilo je prisutno još od početka kolonizacije, no situacija se zaoštrila 1980., kada se zbog krize raspala slabašna ekonomija, 21.000 radnih mjesta nestala je u kratkom vremenu, a inflacija je podivljala. Iako su porezne reforme podignule gospodarstvo, u njima su indijanski narodi izvukli kraći kraj. Morales je za svoje druge predsjedničke kampanje jasno obznanio što želi napraviti u zemlji, no svjetska su financijska tržišta ipak bila šokirana kada je 1. svibnja 2006. vojsci naredio zauzimanje pogona za proizvodnju plina u vlasništvu stranih kompanija.

Nacionalizirano je 15 kompanija koje nisu prodale 51 posto svojih udjela državi ili su pak sklopile nove ugovore o eksploataciji plina koji bi, kako je Morales obećavao, bili pošteniji za Boliviju. Gospodarskoj politici koja je favorizirala domaće interese, a posebno najsiromašnije Bolivijce, bogati se istok od početka žestoko protivio, što je kulminiralo u kolovozu prošle godine. Morales je upravo bio dobio podršku 67 posto glasača nakon što je mandat stavio na provjeru na nacionalnom referendumu. Usput je najavio novi ustav, na što su paramilitarne pobunjeničke milicije na istoku blokirale pola zemlje ne pristajući na Moralesov socijalizam.

Štrajk glađu
Ustavne promjene, koje su izjednačile prava Indijanaca s ostalima, prihvaćene su na referendumu u siječnju. Ni to nije išlo glatko jer je opozicijski Kongres odugovlačio s provedbom izglasovanog na referendumu, pa je Morales pet dana štrajkao glađu dok nije donesen novi izborni zakon i određen datum novih redovitih izbora.

3

POKUŠAJ KRIJUMČARENJA

FOTO A što vam je ovo? Carinici zaustavili Turčina u kamionu na Bajakovu, imali su što i vidjeti

Imate li vi koju?

Psiholozi otkrili: Ljudi koji imaju tetovaže razlikuju se od drugih po ove tri osobine

OTUŽNA RUŠEVINA

FOTO Ruglo s pogledom na Jadran: Nekadašnje dječje odmaralište danas je do temelja opljačkano i uništeno

RECENZIJA

Testirali smo Xiaomi Smart Air Purifier Elite u uredu i evo što mislimo

Stipe Bumber

Jedna vrsta štednje je hit među studentima: 'Studenti nisu bespomoćni kad su u pitanju financije'

Vozači, budite na oprezu: Prevaranti koriste jednostavan, ali kreativan način obmane