Posljednjih godina u Hrvatskoj od 600 do 740 osoba godišnje počini samoubojstvo, po čemu smo na visokom, osmom mjestu u EU po broju samoubojstava na 100.000 stanovnika. Tek se lani prvi put dosad broj samoubojstava smanjio ispod 600, na 582. Najviše je samoubojstava u Litvi gdje se na svakih 100.000 stanovnika ubije 26 osoba, te u Sloveniji gdje je ta brojka 20. Procjenjuje se da je broj samoubojstava u Hrvatskoj pao ispod 15 na sto tisuća stanovnika, no i dalje su kod nas samoubojstva tri do četiri puta češća nego u Cipru (četiri na 100.000 stanovnika) Grčkoj i Malti (pet) gdje ljudi rijetko dižu ruku na sebe.
Bolest, starost, samoća
Eurostat navodi da u Europskoj uniji godišnje oko 48.700 ljudi počini samoubojstvo, što odgovara udjelu od jedan posto svih smrtnih slučajeva. Gotovo osam od deset samoubojstava u EU počine muškarci. Učestalost samoubojstava ne prati uobičajenu podjelu razvijenosti, pa su tako siromašniji južnjaci čvršći i otporniji na životne nedaće i nisu skloni samoubojstvima. Uz more i sunce zacijelo je i život ljepši, dok su depresije, a potom i samoubojstva, geografski izraženiji na Baltiku, dijelovima Francuske te u središnjoj Europi, kamo i mi većim dijelom pripadamo. Na samoubojstvo se u Hrvatskoj većinom odlučuju muškarci stariji od 65 godina. Do podizanja ruke na sebe uglavnom vode bolest, samoća i neimaština. Mediteranske obitelji su još uvijek tradicionalnije u odnosu na zapad Europe, s više članova kućanstava, tako da se stariji ne osjećaju odbačeno. Stručnjaci kažu da muškarci teže od žena doživljavaju smanjenje prihoda, odlazak u mirovinu ili samački život. Broj samoubojstava raste tijekom ozbiljnijih ekonomskih kriza, no tijekom karantene zbog koronavirusa bilo ih je manje.
– Kao društvo trebali bismo se više pobrinuti za ljude koji ostanu sami, napušteni od svih, pa i od druge ili treće generacije vlastite obitelji – kaže psihijatar Veljko Đorđević koji određeno smanjenje broja samoubojstava u razdoblju karantene djelomično pripisuje i tome što su tada ljudi češće razgovarali.
Najviše suicida 1987. godine
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističe da se s godinama kod nas bilježe velike oscilacije, ali posljednja dva desetljeća prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (21,5 na 100.000 stanovnika). Podjednak broj te ujedno i najviše samoubojstava registrirano je 1987. i 1992. godine (1153 slučaja, 24 na 100.000 i 1156 slučajeva, 24 na 100.000). Već 1995. broj samoubojstava pao je na 930, a prošle godine prvi je put taj broj pao ispod 600, na 582 samoubojstava, 14,3 na sto tisuća stanovnika. I u Hrvatskoj se tri do četiri puta češće ubijaju muškarci, a kad je u pitanju mjesto stanovanja samoubojstava je više u kontinentalnim dijelovima zemlje, a manje u Dalmaciji i Primorju.
– Svako krizno razdoblje koje dugo traje pogoduje rastu depresivnosti i suicidalnosti. Dobro je da broj samoubojstava pada, ali ne pada dovoljno brzo, tako da treba pojačati aktivnosti za prevenciju suicida – ističe dr. Đorđević.
