Milo Đukanović, kandidat Demokratske partije socijalista, i čelnik prosrpskog Pokreta Europa sad Jakov Milatović, prema rezultatima 94,2 posto prebrojanih glasova, ušli su u drugi krug izbora za predsjednika Crne Gore, objavio je Centar za monitoring (CEMI) čiju su promatrači na svim izbornim mjestima.
Prema preliminarnim rezultatima aktualni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osvojio je 35,4 posto glasova, dok je Milatović osvojio 29,2 posto glasova čime su ovi kandidati stekli uvjete za drugi krug izbora koji će se održati 2.travnja. Treći na listi našao se Andrija Mandić (Za budućnost Crne Gore) sa 19,1 posto, a slijedi ga Aleksa Bečić (Demokratska Crna Gora) sa 11 posto glasova. Najmanji broj glasova osvojili su Draginja Vuksanović-Stanković, Goran Danilović i Jovan Radulović. Jakov Milatović je nekoliko puta govorio o svom izbornom putu te je poručio kako Đukanović ne može zaustaviti slobodne građane.
"Đukanović ne može zaustaviti slobodne građane i građanke Crne Gore u našoj namjeri da ovu zemlju istrgnemo iz njegovih ruku i zauvijek je trasiramo na put pravde, jednakosti i pomirenja! Drugi krug predsjedničkih izbora bit će 'posljednja trka' Demokratske partije socijalista i lidera te partije Mila Đukanovića", rekao je ranije Milatović. Izlaznost na predsjedničkim izborima iznosila je 63,6% ili oko 344.700 birača.
Iako su svi očekivali kako će uz Mile Đukanovića u drugi krug uči Andrija Mandić koji dolazi iz nacionalističke prosrpske stranke iz koalicije Demokratski front, koju kontrolira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Mandić koji je javno govorio ono što stvarno misli kada je riječ o 90-tim godinama i kada je u pitanju odnos prema ostavštini režima Slobodana Miloševića misleći o tome pozitivno, a Crnogorci su strahovali od moguće pobjede Andrije Mandića što bi vratilo dominaciju Srbije i Srpske pravoslavne crkve nad tu malu državu i na taj bi način Crna Gora ponovno postala dio "srpskog sveta", do toga nije došlo. Mnogi analitičari smatraju kako je ne prolazak Mandića u drugi krug težak udarac za Aleksandra Vučića i pravoslavnu crkvu. Nakon objave rezultata, vidno razočaran, Andrija Mandić, na konferenciji za medije, pozvao je svoje glasače da u drugom krugu glasaju za Jakova Milatovića, kandidata pokreta Europa sad. Ove predsjedničke izbore, mnogi analitičari smatraju izuzetno važnim za tu zemlju jer će odrediti njezinu budućnost, ili će ići prema eurointegraciji i očuvanju suverenosti ili će postati dio "srpskog sveta".
Crna Gora prolazi kroz iznimno turbulentno političko razdoblje u kojem se društvo doslovno podijelilo na dva nepomirljiva bloka, proeuropski i prosrpski. Naime, nakon što je izborima krajem ljeta 2020., nakon 30 godina, s vlasti srušena Demokratska partija socijalista (DPS) Mile Đukanovića uslijedilo je vrijeme nestabilnosti i slabljenja institucija države, u kojem izborni pobjednici nisu uspjeli formirati stabilnu vlast. Analitičari vjeruju da će predsjednički, ali još više parlamentarni izbori u lipnju odrediti daljnju sudbinu i budućnost Crne Gore, ne samo kao države, nego možda i daljnjeg opstanka crnogorske nacije. Naime, nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, kad su prvi put nakon tridesetak godina na vlast došle prosrpske opcije koje osporavaju crnogorsku neovisnost pa i njezinu stratešku euroatlantsku orijentaciju - a zalažu se, recimo, za izlazak iz NATO-a i ponovno ujedinjenje sa Srbijom - zemlja je potonula u političku krizu kojoj se ne nazire tako skori kraj.
"Očekujem da će građani Crne Gore svojim doprinosom jednom transparentnom slobodnom izražavanju volje potvrditi demokratsku zrelost crnogorskog društva", kazao je Đukanović ističući kako je "ovo prilika da Crna Gora potvrdi svoju sposobnost da živi u uvjetima političke i društvene stabilnosti, da nastavni predano realizirati reforme, dostiže standarde i ostvaruje svoj cilj".
VIDEO: Šah-mat! Putin je izbrisan jednim potezom i sad se u Rusiji pitaju tko je sljedeći
Crna Gora Crvena Hrvatska