Klimatski kolaž

U edukativnu radionicu o klimatskim promjenama uključilo se preko milijun ljudi

Privatna arhiva
23.05.2023.
u 14:24

Klimatski kolaž međunarodni je projekt osmišljen kako bi na zabavan način široj javnosti približio uzroke i posljedice klimatskih promjena, a u Hrvatsku su ga dovele Ivana Kordić i Ana Robb iz udruge Tatavaka

Klimatski kolaž - znanstvena i kreativna radionica osmišljena da na zabavan i pristupačan način osvijesti problem klimatskih promjena - ovih je dana prešla brojku od milijun uključenih ljudi iz preko 65 zemalja svijeta. Sama edukativna radionica bazirana je na činjenicama, te svima omogućuje da u kratkom vremenu shvate kako funkcionira klima te koji su uzroci i posljedice klimatskih poremećaja, a uz to daje i uvid u potpuni pregled tog velikog problema te nas uči kako učinkovito djelovati.

U sam projekt uključena je i Hrvatska, a Ivana Kordić, nacionalna koordinatorica za klimatski kolaž pojašnjava kako se radi o globalnom pokretu ljudi usmjerenih na klimatsku akciju kroz širenje znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama.

- Od novinara slavonskobrodskih redakcija do Vlade RH, od srednjoškolki iz Vinkovaca do članova uprava globalnih kompanija, od zastupnica u meksičkom parlamentu do Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Klimatski kolaž uključuje najrazličitije ljude u razgovor o tome što poduzeti kako bismo postali promjena koju stanje klimatske krize nasušno treba. Predstavlja prostor za učenje, za suočavanje s posljedicama ljudskog utjecaja na klimu te za međusobnu podršku i ohrabrenje koji su nam potrebni kada krećemo u potragu za vlastitim odgovorima na ključni izazov naše generacije - opisuje Kordić.

Klimatski kolaž osmislio je francuski stručnjak Cédric Ringenbach kao kolaborativnu igru baziranu na znanstvenim činjenicama objavljenima u izvješćima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).

- Klimatski kolaž je upravo dostigao milijun sudionika diljem svijeta i vrlo smo ponosni na ovo postignuće. U Hrvatskoj je, zahvaljujući više od 60 voditelja, u njemu sudjelovalo gotovo 3000 ljudi, uključujući i najviše donositelje odluka – Vladu, Ured predsjednika Vlade, Odbor za okoliš Hrvatskog sabora, niz ministarstva te Hrvatsku narodna banka. Zahvaljujući timu Klimatskog kolaža u Hrvatskoj uspjeli smo upoznati i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na COP26 u Glasgowu - rekao je autor igre Ringenbach.

Foto: Mary-Lou Mauricio

Dosegnuti milijun ljudi bilo je moguće samo zahvaljujući predanom radu 45.000 voditelja Klimatskog kolaža prisutnih na gotovo svim kontinentima. Uz pomoć nacionalnih koordinatora za Klimatski kolaž ova je metoda prevedena na više od 45 jezika, a nacionalne koordinatorice za Hrvatsku - Ivana Kordić i Ana Robb - dovele su ga u Hrvatsku 2020. godine. Usprkos pandemijskim uvjetima rada, pokrenule su rastuću grupu voditeljica i voditelja Klimatskog kolaža koja je kroz protekle 3 godine u klimatsku edukaciju uključila gotovo 3000 ljudi.

- U manje od 3 godine s Klimatskim kolažem prošle smo cijelu Hrvatsku, od Vukovara do Dubrovnika, od srednjoškolaca do Predsjednika Vlade. Biti dijelom ove zajednice izvor je nade za jedno brižnije i bolje sutra, čak i pred licem vrlo zabrinjavajućeg tempa klimatskih promjena na koji nas podsjećaju i poplave kroz koje je Hrvatska upravo prošla - kaže Kordić.

Kroz udrugu Tatavaka Ivana i Ana provele su niz projekata usmjerenih kvalitetnom komuniciranju klimatskih promjena, često u partnerstvu s inicijativom Znanstvenici za klimu. Među njima je i trening klimatske pismenosti koji donosi i međunarodni certifikat Carbon Literacy. O njemu progovara i Nikolina Gracin, pomoćnica Pročelnika za gospodarstvo, turizam i razvoj Grada Šibenika.

Foto: Privatna arhiva

- Trening klimatskog opismenjavanja bio je jedan od zadataka Grada Šibenika i ostalih europskih partnera tijekom provedbe projekta C-Change. Kao odličan primjer takvog treninga pokazao se Klimatski kolaž koji je u Šibeniku tijekom projekta educirao djelatnike kulturnog sektora. Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik planira treninge za svoje korisnike i u budućem periodu. Grad Šibenik, prepoznat po uspješnoj provedbi projekata financiranih iz EU i nacionalnih izvora, Klimatski kolaž predložio je kao obaveznu aktivnost za članove timova u nekoliko projektnih prijedloga apliciranih na URBACT IV i Interreg programe - poručila je Nikolina Gracin.

Uz ulaganja u projekte poput postavljanja fotonaponskih elektrana na pet javnih objekata i postavljanje 10 slavina na javnim površinama kako bi učinili dostupnom pitku vodu te smanjili upotrebu jednokratne plastike, Grad Šibenik prepoznao je potrebu ulaganja u povećanje osviještenosti svojih građana i javnih službenika o suštini problema s kojim se zelena tranzicija hvata ukoštac. Primjer Grada Šibenika pokazuje da je Klimatski kolaž postao globalno rasprostranjen baš zbog svoje polivalentnosti te sposobnosti da se prilagodi različitoj publici, od članova uprave međunarodnih kompanija do predstavnika lokalne vlasti.

Posebnu vezu Klimatski je kolaž u Hrvatskoj razvio s Vinkovcima te vinkovačkom Gimnazijom Matije Antuna Reljkovića u kojoj djeluje regionalni hub za širenje Kolaža. Uspostavljen je početkom 2021. godine kada su predstavnici udruge Tatavaka održali prvu radionicu Kolaža u školi te privukli tim ambicioznih profesorica koje ga otad šire i preko granica Vukovarsko-srijemske županije.

- Aktiviranjem kolektivnog uma grupe, radionice Klimatskog kolaža potaknule su učenike i nastavnike Gimnazije da se suoče s najvećim izazovom budućnosti – klimatskim promjenama. Posebno je poticajan način učenja kroz igranje Klimatskog kolaža. Nastavnik - voditelj ne prezentira informacije učenicima. Umjesto toga, oni aktivno sudjeluju u slaganju i tumačenju kartica Kolaža, postajući sukreatori procesa učenja.

Dok sudionici povezuju uzroke i posljedice klimatskih promjena, mogu napraviti korak unatrag i razumjeti sustavnu prirodu problema. Najveća dobrobit je razvijanje kritičkog mišljenja i poticanje razgovora o mogućim odgovorima na klimatske promjene - ističe profesorica geografije Ines Glavaš. Ines je dio tima vinkovačkih profesorica koje su na temelju Klimatskog kolaža razradile i prvi školski predmet o klimatskim promjenama u Hrvatskoj nazvan "Klimatska otpornost“, a koji u fakultativnu primjenu kreće od iduće školske godine u trajanju od 70 školskih sati.

Foto: Zbirka Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH

Širenje Klimatskog kolaža u više od 30 škola diljem Hrvatske omogućio je i program Šumoborci koji partnerski provode Savez izviđača Hrvatske, agencija HEARTH i udruga Tatavaka. Dan Špicer, voditelj kampanje Compensating by Planting koje su Šumoborci dio kaže:

- Primjena edukativnih radionica Klimatskog kolaža kroz program Šumoborci pokazala se odličnom kombinacijom. S jedne strane omogućava mladima stjecanje novih znanja o klimatskim promjenama kroz aktivno učenje i sudjelovanje u interaktivnim radionicama, a s druge strane sudjelovanjem u akcijama pošumljavanja šumskih sastojina stradalih od klimatskih promjena, naučenu teoriju unaprjeđuju u praksi. Voditeljicama i voditeljima iz cijele Hrvatske čestitku je uputio Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH.

- Od srca čestitam članovima udruge Tatavaka i svim ostalim hrvatskim edukatorima koji su sudjelovali u promicanju Klimatskog kolaža i tako pridonijeli da više od milijun ljudi u svijetu prođe tu zanimljivu edukaciju o klimatskim promjenama, popularizirajući tu važnu temu i diljem Hrvatske. Među njima su i premijer Plenković i svi članovi Vlade, koja je još 2021. bila prva vlada u Europi kojoj je predstavljen Klimatski kolaž.

Nadam se da će se taj broj i dalje povećavati u Hrvatskoj, osobito u školama i među učenicima. Naime, upravo će oni najveći dio svog života biti suočeni s posljedicama klimatskih promjena. Stoga je izuzetno važno da se što prije i što bolje upoznaju s uzrocima klimatskih promjena, ali i s mogućnostima djelovanja svakog od nas na njihovom usporavanju - poručuje Frka-Petešić.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije