U Europskoj uniji 2017. rođeno je 5,075 milijuna beba, a i dalje se najviše djece rađa u najbogatijim državama i onima koje već stoljeće imaju razvijenu pronatalitetnu politiku, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Najveće stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, op. a.) imaju Francuska (1,9), Švedska (1,78), Irska (1,77), Danska (1,75) i Velika Britanija (1,74). Za razliku od prošlih vremena kada se najviše djece u Europi rađalo u siromašnim obiteljima i državama, nastavlja se trend posljednjih godina da se najviše djece rađa u bogatim državama. Tako je najveći udio majki koje su rodile četvero ili više djece u Finskoj, Irskoj, Britaniji, Slovačkoj i Belgiji.
Danci rađaju za domovinu
– Priča što si siromašniji, imaš više djece više ne stoji u EU. Kad gledate poznate obitelji i na svjetskoj razini, koje čine establišment svjetskog društva, u svim tim obiteljima ima nekoliko djece, a ne jedno-dvoje. Više rođene djece u razvijenim zemljama posljedica je i racionalnog pristupa pronatalitetnoj politici jer te države znaju da će im sutra standard te zdravstveni i mirovinski sustav osiguravati djeca – govori demograf Stjepan Šterc.
Zato ga ne čudi što je najveći udio majki koje su rodile četvero ili više djece u Finskoj (10,3%), slijede Irska (9%), Britanija (8,8%), Slovačka (8,1%) te Belgija (8%).
Najveći broj djece rodio se 2017. u Francuskoj, njih oko 770 tisuća, a ta je zemlja ujedno najbliža održivoj stopi fertiliteta od 2,1 koja osigurava zamjenu generacija.
– Istraživanja su pokazala da Francuska nema visoku stopu fertiliteta samo zbog useljenika, jer bi je onda imala i Njemačka, nego zbog odgovornog koncepta pronatalitetne politike. Imati danas stopu fertiliteta od 1,9 je veliki uspjeh. Isti slučaj je i sa Švedskom. Ne čudi ni visoka stopa fertiliteta u Irskoj jer imaju veliko useljavanje iz cijele Europe, primaju mlado i obrazovano stanovništvo. Danska je krenula u promidžbu rodnosti i u spotu na državnoj TV pozivaju svoje građane da rađaju za Dansku, a zamislite da mi imamo takav pristup, bili bismo odmah proglašeni nazadnima – govori Šterc koji dodaje da je u Danskoj, usto što su razvijeni, jako dobar položaj žena. Usput, Danci se ubrajaju i u najsretnije narode svijeta.
Hrvatska je pak po stopi fertiliteta od 1,4 ispod prosjeka EU i u donjem djelu ljestvice odmah nakon zemalja s najnižim stopama fertiliteta, Malte (1,26), Španjolske (1,31), Italije i Cipra (1,32), Grčke (1,35), Portugala (1,38) i Luksemburga (1,39). Inače, prosječna stopa fertiliteta u EU je 1,59. I bogata Njemačka ima malo nižu stopu fertiliteta od prosjeka EU, što se tumači nefleksibilnim odnosom prema zaposlenim majkama na tržištu rada, pa joj ni stalno useljavanje stranaca ne pomaže iako je znatno počela ulagati u demografsku politiku.
Najčešće jedno ili dvoje djece
U odnosu na 2016. u EU se rodilo 73.000 djece manje što znači da Europa uz iznimke nekih razvijenih država i dalje stari i izumire. Žene u EU u prosjeku rađaju s 29 godina. Gotovo 5% prvorođene djece rodile su tinejdžerke (mlađe od 20 godina), a bilo je tek oko 3% žena koje su rodile prvo dijete u dobi od 40 i više godina. Najranije rađaju Bugarke u dobi od 26,1 godina te Rumunjke s 26,5 godina. Prvo dijete u prosjeku najkasnije rađaju Talijanke u dobi od 31,1 godinu, Španjolke 30,9 godina te Luksemburžanke s 30,8 godina. Rumunjska i Bugarska imaju i najviše beba koje su rodile tinejdžerke, blizu 14%.
S druge strane, najmanje djece koju su rodile tinejdžerke bilo je u Danskoj (1,5%) te Italiji i Sloveniji (1,6%). U nas su pak 4,8% djece rodile tinejdžerke, a bilo je samo 2,1% žena koje su prvo dijete rodile s 40 i više godina. U EU se i dalje u obiteljima u prosjeku najviše rađa jedno ili dvoje djece pa je od više od pet milijuna beba rođenih 2017. čak 81,5% beba bilo prvorođenih i drugorođenih, trećerođenih samo 12,5%, dok je četvero ili više rođene djece u obiteljima bilo tek 6%.
VIDEO Demografska slika Hrvatske:
francuska i švedska hahaha. zna se tko se tamo množi, sigurno ne autohtoni švedi.