Plastične vrećice u prosjeku nam koriste tek dvadesetak minuta i to najčešće za prijenos namirnica od trgovine do stana ili automobila. Prosječni kupac za života iskoristi oko 13 tisuća plastičnih vrećica, a u jednoj godini kupi ih čak 160. Da bi se vrećice razgradile, potrebno je od 400 do 1000 godina.
Plastična vrećica postala je u svakom kućanstvu neizostavno pomagalo, ali i ekološki gotovo najneprihvatljiviji izum ljudske civilizacije.
Nigdje u Europskoj uniji uporaba plastičnih vrećica nije zabranjena unatoč njihovoj štetnosti za okoliš, ali su sve jači glasovi da se njihova uporaba zabrani. Zabranu priželjkuju i u zemljama naše regije, gdje se, primjerice, u susjednoj Srbiji očekuje odluka Skupštine o navedenom ekoembargu. Umjesto plastičnih vrećica srbijansko Ministarstvo za životnu sredinu poziva na kampanju za proizvodnju i uporabu biorazgradive papirne ambalaže.
Srbijanski grad Vranje zabranio uporabu plastičnih vrećica
Potpisuju se peticije za zabranu uporabe plastičnih vrećica, osnivaju se građanske inicijative, a koliko su daleko naši istočni susjedi stigli glede vrećica, svjedoči i primjer grada Vranja. Tamošnji su gradski oci uveli zabranu uporabe plastičnih vrećica u cijelom gradu, a ova će odluka stupiti na snagu iduće godine.
Podizanje svijesti o štetnosti uporabe plastičnih vrećica cilj je i najnovije kampanje u Velikoj Britaniji. Njome se britanske građane nastoji potaknuti na višekratnu uporabu plastičnih vrećica, ali i uporabu biorazgradivih te platnenih vrećica.
A gdje smo mi? Hrvatska trenutačno zauzima visoko mjesto nezagađenih država ne samo u Europi nego i u svijetu, no teško da itko od nas nije barem jednom primijetio drveće i granje uz cestu "okićeno" odbačenim vrećicama, ponajprije na obalama rijeka ili u parkovima.
No, kod nas nema niti će biti zabrane uporabe plastičnih vrećica. Umjesto toga stimulira se njihovo prikupljanje novčanim naknadama. Prema odluci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva naknada za zbrinjavanje plastičnih vrećica iznosi 1500 kuna za tonu toga otpada.
Ljudi ne vole zabrane
Hrvatska se odlučila na novčano stimuliranje prikupljanja ovog vrlo agresivnog zagađivača čovjekova okoliša, jer zabrana uporabe plastičnih vrećica ne nudi rješenje koje bi moglo biti jeftina i sveprihvatljiva zamjena proizvoda kakav danas imamo. S druge strane, kada se ljudima nešto zabranjuje, postiže se upravo suprotan učinak, objašnjava Vinko Mladineo, ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Fond odbacuje zabranu uporabe plastičnih vrećica kakvu očekuju u nama susjednim državama, ali predlaže kombiniranu uporabu triju vrsta vrećica - plastičnih, papirantih i platnenih te na taj način treba podizati razinu ekološke svijesti u zemlji.
- Ljudi ne vole kada je nešto zabranjeno i kada se o tako naoko banalnim stvarima radi. I zato je bolje stimulirati novčanim naknadama prikupljanje takvog otpada i na taj način smanjivati zagađivanje okoliša - stav je nadležnih hrvatskih institucija u ovom pravcu djelovanja.
Porez na vrećice daje rezultata
Protiv takve ekološke politike su zeleni, napose Zelena akcija koja smatra da su naknade preniske da bi potaknule ljude na prikupljanje vrećica učinkovito kao što je bio slučaj s PET ambalažom.
Marijan Galović iz Zelene akcije objašnjava kako je način naplate naknade u slučaju plastičnih vrećica 50 do 100 puta manji od naknade za plastične boce, a cijena od jedne lipe po jedinici neće nikoga motivirati da hoda okolo i kupi odbačene vrećice.
Zelenima bi bio draži dodatni porez prema iskustvima nekih europskih država, poput primjerice Irske koja je tako smanjila za visokih devedeset posto uporabu te ekološke napasti. Tamošnje su vlasti naime uvele ekotaksu od 0,22 eura na plastične vrećice i time ne samo smanjile njihovu uporabu, već podigle razinu zaštite irskog okoliša.
Bilo kako bilo, Hrvatska doista visoko kotira među zemljama svijeta po očuvanosti prirode, a samo odgovorno ponašanje, koje se u prvom redu odnosi na zbrinjavanje rabljenih vrećica kao najvećeg onečišćavača, držat će nas i nadalje na tako visokom mjestu.
Nastanu u djeliću sekunde, onečišćuju desetljećima
Procjenjuje se da se tijekom godine u cijelom svijetu odbaci između 500 i tisuću milijardi plastičnih vrećica.
Od toga se samo jedan posto reciklira i ukloni iz okoliša.
