Izvještaj OESS-ove misije o tome kako Hrvatska ispunjava međunarodne obveze ovaj put je u javnosti aktualiziran još u fazi nacrta, o kojem se hrvatska Vlada tek treba očitovati. Predsjednik Udruge sudaca Vladimir Gredelj na novinskoj se konferenciji pozvao na dio toga izvještajnog nacrta koji se odnosi na stanje u hrvatskom pravosuđu. OESS u dokumentu prati ostvarivanje političkih uvjeta, poput povratka izbjeglica i nezakonito zaposjednute imovine, sudskog progona domaćih ratnih zločina, slobode medija, reforme Hrvatske radiotelevizije. Izvještaj nije intoniran ni negativno ni pozitivno, već nastoji što objektivnije registrirati svaki pomak.
Prve su ocjene iz OESS-a da se HTV oslobodio političke pristranosti, ali je i dalje pristran u izboru tema. HTV još ne posvećuje dovoljno pozornosti povratku izbjeglica i poštovanjumanjinskih prava. Premalo se objavljuje o uključivanju Hrvatske u EU i NATO. Neki nositelji televizijskih vijesti i voditelji i dalje toleriraju govor mržnje, iako on više nije obilježje državne televizije. Prateći lokalne medije, OESS dolazi do zaključka o velikoj pristranosti medija u Zadru.
Prema zasad dostupnim informacijama, OESS se priključio ocjeni Europske komisije da hrvatsko pravosuđe pati od organizacijskih problema, neučinkovitosti i velikih odgoda u zaključivanju slučajeva. Promatrači zapažaju da Ministarstvo pravosuđa nije bilo u stanju primiti i raspodijeliti pomoć od 1,5 milijuna eura za obrazovanje sudaca iz CARDS programa.
Prigovara se i što Sabor nije donio izmjene Zakona o parničnom postupku, Kaznenog zakona, te tri nova zakona vezana uz naknadu štete u ratu. Zapaženo je, međutim, da DSV provodi stegovne postupke protiv sudaca zbog nerada i zastara. Sve veći broj slučajeva na Ustavnom sudu prijeti njegovoj učinkovitosti u zaštiti ljudskih prava. Vladi, Državnom odvjetništvu, Vrhovnom sudu i drugim sudovima stavlja se na dušu nedovoljno pridržavanje odluka Ustavnog suda.
Prigovara se i Ustavnom sudu, pred kojim neki predmeti stoje neriješeni dulje od pet godina, a riječ je o navodnom kršenju ljudskih prava manjina i izbjeglica. OESS također pozorno prati kako domaći sudovi procesuiraju ratne zločine. Promatrači ocjenjuju da su iskustva u suđenjima za ratne zločine različita.
D. Knežević, S. Perica
