Stopa teškog materijalnog siromaštva ili uskraćenosti prošle se godine spustila na 8,6 posto, no unatoč tom smanjenju Hrvatska je s 350 tisuća građana koji se smatraju vrlo siromašnima u skupini od osam najsiromašnijih članica EU.
Eurostat navodi da je 2018. godine 6,2% stanovništva ili oko 31 milijun građana EU bilo teško materijalno uskraćeno. To znači da si nisu mogli priuštiti barem četiri od devet stavki koje većina smatra poželjnim ili potrebnim za koliko-toliko pristojan život: da mogu plaćati svoje račune na vrijeme, živjeti u grijanom stanu ili kući, posjedovati automobil, perilicu rublja, televizor, redovito jesti meso, otputovati na tjedan dana tijekom godišnjeg odmora te moći se nositi s neočekivanim troškovima.
Hrvatska je imala rekordnu stopu teške materijalne uskraćenosti 2012. godine - 15,9%, ali od tada se udio ekstremno siromašnih građana smanjuje. Sociolog Zoran Šućur naglašava da kod nas procesi idu nabolje kad je u pitanju ekstremno siromaštvo, dok se pokazatelji relativnog siromaštva koji pokazuju stupanj nejednakosti u društvu ne poboljšavaju.
- Smanjenje stope teške materijalne deprivacije posljedica je smanjenja nezaposlenosti, blagog rasta plaća, pa i otpisa dugova - kaže Šućur.
Jednako kao i u EU, siromaštvo najviše pogađa samohrana kućanstva. Najveća stopa teške materijalne deprivacije zabilježena je u Bugarskoj, no ta je zemlja u godini dana smanjila udio ekstremno siromašnih s 30 na 21 posto te u Rumunjskoj i Grčkoj oko 17 posto.
S druge strane, najmanje je vrlo siromašnih u Švedskoj - 2,5%, no uz povećanje s 1,1%, te Luksemburgu i Nizozemskoj.
Ma nije moguće?! Šta nismo izašli iz mraka? Rekli su da je svjetlo upaljeno?!