Program “Hrvatska 365” neće završiti zajedno s Lorencinovom erom. Trpi opravdane kritike i podbacuje na mnogim mjestima, upravo onako kako je na svom portalu Total Croatia News detaljno opisao Englez s Hvara Paul Bradbury, ali novi ga se ministar turizma Anton Kliman ne odriče.
U godinu i pol otkako se troše milijuni na ciljanu promociju odmora u Hrvatskoj izvan ljetnih mjeseci, broj je vansezonskih gostiju uistinu i porastao. No, mnogi su se namjernici u listopadu, studenom ili siječnju vrlo vjerojatno proveli lošije nego su se nadali, a zasigurno daleko od onog što su naobećavale reklame. Utjecajni bloger zaključuje da gosti u destinacijama uključenima u ovaj ambiciozni projekt imaju izgleda ostati žedni, gladni, pa i zalutati, a svakako će im biti dosadno.
‘Za početak sam otišao na stranicu www.croatia365.com, za koju sam pretpostavio da će biti prava adresa, no ispostavilo se da je ta internetska domena na prodaji. Uz ponešto truda ipak sam pronašao pravo mjesto i onda sam kao strastveni biciklist pokušao provjeriti kako su po tom pitanju napredovale 22 destinacije. Iznenadio sam se da je broj smanjen na samo njih osam...”, začudio se Bradbury. Ipak, usredotočio se na ‘Aureu Pannonia’ jer je obećavala ‘uzbudljivu rutu na dva kotača’. Ali, ni tu ničeg korisnog.
Našao je tek “nekoliko razigranih rečenica kojima se opisuju žubor vode i cvrkut ptica koji prate bicikliste u potrazi za skrivenim dvorcima, na putu do kojih bi se mogli izgubiti - ali, eto, od toga ne trebaju strahovati”?! Ponuđena mobilna aplikacija ga, pak, nije odvela ni na jedan link, ali za pomoć su ponuđene web-stranice triju slavonskih mjesta. U slijedećem koraku otkrio je, međutim, da stranica Pakraca nije u funkciji, web mjesta Velika nema verziju na engleskom, a Požega se biciklistima obraća opet samo na hrvatskom.”Tu je završilo moje zanimanje za Aurea Pannoniju; nisam čak uspio doznati gdje se uopće nalazi”, kaže Bradbury.
Ništa bolje nije se proveo ni s ostalim promoviranim kategorijama. Pod ‘biznis i poticaji’ reklamiraju se, kaže, tek dvije od 22 destinacije, a i za njih bi, zaključuje, vjerojatno bilo bolje da to ne čine. Za Dubrovnik, recimo, doznao je da je ondje moguće organizirati konferencije u prekrasnom ambijentu jer ima dobre kapacitete i pogled na more. “To je to! Nakon osamnaest mjeseci i 22 uključene destinacije nudi se tih nekoliko rečenica i pet linkova na lokalne turističke zajednice, od kojih neke uopće ne nude mogućnosti poslovnog turizma”, zapisao je na portalu Total Croatia News.
Začuđen je ostao i što samo sedam od 22 destinacije nudi wellness, te da ih pet ne nudi ništa u gastronomiji. Više nego skromnu ponudu ilustrira i Hvarom u kojem od sedamdesetak restorana radi - jedan jedini. U konačnici se ovim šokantnim rezultatima i ne treba čuditi budući se radi, ocjenjuje Bradbury, o “Hrvatskoj koju vode Kraljevi Slučajnog Turizma”.
Slučajno ili ne, ali hrvatske turističke brojke izvan ljeta ipak rastu brže nego u špici. Lani u prosincu, recimo, gostiju je bilo 16 posto više nego u prosincu 2014., studeni i listopad bili su osam posto uspješniji. Zanimanja za odmorom u Hrvatskoj tijekom cijele godine, očito, postoji i “Hrvatska 365” definitivno ima rezona. No, mnoga se mjesta uključena u projekt, koja imaju obvezu u vansezoni držati 50 posto turističkih sadržaja otvorenima, još uvijek vrte u zatvorenom krugu i čekaju da gosti prvo dođu, pa da onda prorade restorani, kafići, suvenirnice. U Hrvatskoj turističkoj zajednici uspjehom smatraju što posjeta raste i što se u projekt, nakon prve 22 destinacije 2014., naknadno uključilo njih još 18 (ukupno 286 gradova i općina). Uvjereni su da to pokazuje kako se Hrvatska sve više pozicionira i kao destinacija s atraktivnom ponudom tijekom cijele godine. Na “Hrvatsku 365” dosad su potrošili 14 milijuna kuna. Brane se i da destinacije same određuju s kojim će se vansezonskim proizvodima promovirati, te da svaka samostalno određuje razdoblje pred posezone u kojoj 50 posto ugostiteljsko-turisitčkih sadržaja mora biti otvoreno. No, iako novi ministar turizma staje iza te priče neke će se stvari ipak mijenjati.
- Treba se koncentrirati na manji broj urbanih destinacija koje imaju pretpostavke za rad cijelu godinu. To je inovativan projekt kojim Hrvatsku predstavljamo u nekom novom ruhu i tu se puno toga mora posložiti od prometa, promidžbe, usluge, lokalne samouprave, države, infrastrukture, osmišljavanja turističkog proizvoda... Trebamo raditi na izglednijim destinacijama koje se mogu nositi sa obavezom da imaju ponudu za goste cijelu godinu - poručuje Kliman. U međuvremenu će zima i proljeće u Hrvatskoj biti zanimljivi i sadržajni koliko je i općenito Hrvatska, kao što pokušava uvjeriti službeni turistički slogan, puna života.
>>Istra dala ministra, hoće li Dalmacija dati šefa HTZ-a
>>Turistička promocija s porukom: U Hrvatskoj se trati vrijeme
Dali je novinarska ekipa jela u tom sto jedini radi?