Traje globalno natjecanje za talente - stručnjake s VSS-om i strane studente s računicom razvijenih država da će kad jednom dođu kod njih i ostati, što se i događa. S druge strane Hrvatska gubi svoje mlade i obrazovane stanovnike, a ne privlači strane studente niti uspijeva preko plave karte EU uvesti strane stručnjake.
Njemačka prednjači
Prema procjeni njemačkog Središnjeg registra stranaca gotovo 200.000 akademskih stručnjaka izvan EU je dobilo plavu kartu između 2012. i 2022. Čak 83% onih koji su dobili boravišnu dozvolu temeljem plave karte između 2012. i 2017. i dalje su živjeli u Njemačkoj nakon pet godina prema Destatisu. U članicama OECD-a, što Hrvatska nije, 2020. bilo je 4,4 milijuna međunarodnih studenata, a njih više od trećine (1,4 milijuna) studirali su u europskoj članici OECD-a. OECD navodi da je 2020. godine 45% međunarodnih studenata studiralo u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji, a u SAD-u ih je bilo najviše 22%. U EU Njemačka i Francuska su glavne primateljice međunarodnih studenata. Najviše međunarodnih studenata, 22%, je iz Kine te iz Indije 10%. U većini zemalja OECD-a vjerojatnije je da će strani studenti studirati STEM predmete nego domaći, a posebno prirodne znanosti, matematiku i statistiku...
Indijski studenti preferiraju studije u području inženjerstva. U 10 godina sve članice OECD-a provele su opsežne politike zadržavanja međunarodnih studenata nakon završetka studija, no najuspješnije su u tome Njemačka i Kanada koje su pet godina nakon prijema studenata zadržale njih 60%, oko polovicu studenata su zadržale Australija, Estonija, Novi Zeland, te 40% Francuska i Japan, a ispod 15% Danska, Italija, Norveška i Slovenija koja od 2010. bilježi najveći relativni rast stranih studenata koji obično studiraju u svojoj široj geografskoj regiji. U Hrvatskoj je prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku 2021./2022. akademske godine od 154.894 studenata na visokim učilištima među njima bilo samo 3290 (2,1%) studenata sa stranim državljanstvom.
POVEZANI ČLANCI:
Najviše ih je bilo iz Njemačke (596), Francuske (355), Španjolske (215), Italije (194), BiH (176), Poljske (163), Portugala 123, Izraela 108, Srbije 49... Prema podacima koje je, pak, Hini dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na naša visoka učilišta lani je bilo upisano 1715 stranih studenata, i to najviše na medicinskim fakultetima u Splitu (247), Rijeci (219), i Zagrebu (186), te na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu (148). Posljednji podaci Eurostata, također, pokazuju da je 2020. diljem EU studiralo 1,46 milijuna stranih studenata, a najviše u Njemačkoj, četvrtina (368.700), u Francuskoj 236.106, te u Nizozemskoj 124.088.
Bivšeg rektora zagrebačkog Sveučilišta Aleksu Bjeliša ne čudi što medicinski fakulteti imaju najviše stranih studenta jer nude u potpunosti nastavu na engleskom jeziku, a školarine za strane studente su povoljnije, osobito u odnosu na SAD i Britaniju.
– A što se tiče općeg stanja na našim sveučilištima, mi imamo premalo studija na engleskom jeziku, a jezik je važan razlog zbog kojeg nemamo više stranih studenata. Svojedobno sam se zalagao da se pokrenu inženjerski studiji na engleskom, što nikad nije zaživjelo. Nekoć smo imali dosta studenata iz nesvrstanih zemalja i njihovi očevi i djedovi koji su ovdje završili studije stalno su nam govorili da imaju izvrsna iskustva sa Zagrebom i da bi rado poslali djecu na studij, ali nismo u tome uspjeli.
POVEZANI ČLANCI:
Izostaje aktivna politika za privlačenje stranih studenta, da bi se sveučilište danas smatralo dobrim treba se truditi imati bar 10% stranih studenata. Mi u tom smislu nismo poduzeli značajnije korake, državna politika je jednako neaktivna i učmala kao i sveučilišne strukture. Poznavajući kakvu moć uvjeravanja ima nadležno ministarstvo, a nema je, i stanje na sveučilištima, ne vidim da bi se tu moglo pojaviti nešto ambiciozno da se stvari mijenjaju, iako ima punktova koji odskaču – kaže Bjeliš. Za strane studente uz studije na engleskom nužni su, dodaje, i studentski domovi, a Zagreb po tom pitanju nije ništa napravio. Split je.
Borba za istraživače
Hrvatska je još neuspješnija u privlačenju akademskih stručnjaka, jer kako je kolegica Ljubica Gatarić pisala, lani se preko plave karte EU u Hrvatskoj zaposlilo tek petstotinjak visokoobrazovanih stranaca koji su došli izvan zajedničkog europskog prostora. Lani smo izdali 124 tisuće dozvola za boravak i rad strancima i jasno je da uvozimo samo slabo obrazovane radnike.
– Davno sam govorio da Hrvatska razvija trgovinu, turizam i promet, a tehnologija je ostala po strani. Na žalost, nemamo mi potrebe za velikom znanošću, osim nužne za održavanje kvalitetnijih studija i u tom smislu nismo usporedivi s razvijenim zemljama. Kad bi došli tek do doktorskih studija tu nemamo što ponuditi jer nisu usporedivi s modernim doktorskim studijima vani. To tržište je aktivno i vrlo nemilosrdno i zemlje se bore za generacije novih istraživača, a kod nas se ne razvija dovoljno istraživački sektor – zaključuje Bjeliš.
>> VIDEO Benzinska počela prodavati i kruh: 'Peklo se preko noći'
