Presuda iz 1945.

"U ime obitelji" od suda zahtijeva reviziju komunističke presude Filipu Lukasu

u ime obitelji
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
1/3
25.01.2017.
u 12:51

Lukas je 1945., u dobi od 76 godina, u odsutnosti optužen i osuđen na smrtnu kaznu, no Hrvatsku je napustio prije ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945.

Predstavnici udruge "U ime obitelji" su zagrebačkom Županijskom sudu predali prvi zahtjev za reviziju presude partizanskog Okružnoga narodnog suda za Zagreb iz studenoga 1945., kojom je na smrt strijeljanjem osuđen Filip Lukas (1871.-1958.), poznati hrvatski intelektualac i predsjednik Matice hrvatske.

 Voditelj pravnog tima građanske inicijative "U ime obitelji", odvjetnik Krešimir Planinić kazao je kako udruga smatra da je ispravljanje nepravdi, koje je Titov režim nanio stotinama tisuća osoba i njihovim obiteljima tijekom 45 godina totalitarizma, preduvjet stvaranja demokratskog i pravednog društva u Hrvatskoj.

 "U ime obitelji revizijom presude želi ispraviti nepravdu i pomoći prisjetiti se naših, hrvatskih velikana u povijesti od kojih možemo podosta naučiti za sadašnje i buduće hrvatske prilike. Konkretne revizije komunističkih presuda značajne su za obitelj učestalo zaboravljenih pojedinaca, jasnoću hrvatske povijesti i njihov djelotvorni rad u Hrvatskoj postaviti kao smjernicu za budućnost", ustvrdio je Planinić.

 Predsjednik vinkovačkog ogranka Matice hrvatske Dražen Švagelj govorio je o Filipu Lukasu, znanstveniku, sveučilišnom profesoru, geografu, povjesničaru, geopolitičaru i teologu, suradniku i članu uredništva Hrvatske enciklopedije, autoru 170 znanstvenih radova, te više knjiga i udžbenika iz zemljopisa. Predsjednik Matice hrvatske bio je od 1928. do 1945., a tih 17 godina, kazao je Švagelj, poznato je po obilnoj izdavačkoj djelatnosti i početku osnivanja ogranaka Matice hrvatske, kada je pokrenuta i Hrvatska revija.

 Lukas je 1945., u dobi od 76 godina, u odsutnosti optužen i osuđen na smrtnu kaznu, no Hrvatsku je napustio prije ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945. Umro je u Rimu 1958. godine.

 Odvjetnik Krešimir Grebenar, član pravnog tima udruge i autor predmetne revizije, presudu je ocijenio eklatantnim primjerom povrede međunarodno-pravno priznatih načela pravne države i demokratskog društva, te kršenja javnog poretka Hrvatske. "Presuda koju poništavamo donesena je 1945. kao osuda za tzv. političko kazneno djelo. Na ovom primjeru je razvidna zlouporaba političke moći te karakteristične presude smrtnom kaznom radi protivljenja komunističkom režimu", dodao je.

 Natalija Kanački, članica Upravnog odbora "U ime obitelji", istaknula je kako ta udruga ovom revizijom želi započeti s postupcima koji u prvi plan stavljaju vrijedne i hrabre ljude hrvatske povijesti. "Revizije komunističkih presuda stavljaju nas i pred zahtjev da se odredimo jasno prema svim totalitarnim režimima. Do sada smo podosta napravili u odnosu na osude fašizma i nacizma, no komunistički zločini i progoni nisu dovoljno jasno prezentirani", kazala je 

 Naglasila je da ovaj čin predstavlja i poziv državi da političkom voljom krene u sustavniju analizu i reviziju komunističkih presuda. "Revizija bi zasigurno bilo na tisuće i na desetke tisuća, međutim, ovi napori 'U ime obitelji' su simbolički. Cilj je da se osvijetli naša povijest i donese istina, da možemo dalje hodati slobodni od prošlosti", dodala je Kanački.

>> U ime obitelji: Neka pravobraniteljica za ravnopravnost spolova reagira u slučaju Lalovac

Komentara 6

DU
Deleted user
14:33 25.01.2017.

to onaj Lukas koji se 1941. otimao za židovske stanove u centru Zagreba? ...

Avatar ingenieurhr
ingenieurhr
15:44 25.01.2017.

mislim da je bitnije da se Republika Hrvatska više posveti donošenju presuda i oduzimanjem imovine onima koji su se obogatili tajkunizacijom i kvaziprivatizacijom! To će nam puno više koristiti od ovoga na čemu ova družina inzistira!

Avatar pozor
pozor
17:22 25.01.2017.

Gospodine adminu molim vas napisite mi zasto ste mi obrisali komentar kada nisam nista krivo napisao.A niti neku uvredu nisam napisao jer to ne radim

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije