Ministar Ćorić:

U Ininom industrijskom centru u Sisku ostat će između 350 i 400 radnika

Rafinerija Sisak
Nikola Cutuk/PIXSELL
21.12.2018.
u 12:51

Na pitanje od kuda je došlo do naglog zaokreta, budući da se još do prije samo nekoliko tjedana govorilo da su Hrvatskoj potrebne obje rafinerije, Ćorić je kazao da on nikada nije izjavio da Hrvatskoj trebaju obje rafinerije

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je danas da će u novom industrijskom centru u Sisku ostati raditi između 350 i 400 radnika i da će Ina ići s programom zbrinjavanja onih radnika koji su blizu mirovine. 

To je Ćorić odgovorio na pitanje novinara tijekom skupa na kojemu je potpisan Sporazum o zajedničkoj suradnji u području energetske obnove objekata između Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Na pitanje novinara o transformaciji rafinerijskog poslovanja u sisačkoj rafineriji, Ćorić je kazao da će "radnici u Sisku, njih oko 800, imati perspektivu ostanka u Ini, odnosno u Ini kao kompaniji u jednom od  biznisa koji će se razvijati u okviru Siska".

"Ina će ići i s programom zbrinjavanja onih radnika koji su blizu mirovine tako da ono na čemu smo inzistirali čitav niz mjeseci jeste prije svega zadržavanje zaposlenosti", kazao je ministar, naglasivši da je rafinerjski biznis u Ini ,iz perspektive Vlade, kao dioničara u Ini, vrlo bitan segment poslovanja te kompanije.

"Mi inzistiramo na Ini kao vertikalno integriranoj kompaniji, u tom kontekstu pozdravljamo ulaganje, odnosno nužnu modernizaciju rafinerije u Rijeci, u iznosu od 4 milijarde kuna", kazao je Ćorić.  

Na pitanje od kuda je došlo do naglog zaokreta, budući da se još do prije samo nekoliko tjedana govorilo da su Hrvatskoj potrebne obje rafinerije, Ćorić je kazao da on nikada nije izjavio da Hrvatskoj trebaju obje rafinerije.

Dodao je kako u ovom trenutku rafinerija u Sisku posluje na 35 posto svojih kapaciteta, a rafinerija u Rijeci na 75 posto

Ćorić smatra da je Hrvatskoj prioritet snažna Ina, kao i da se poslovanje u Ini mora maksimalno unaprijediti, što po njemu prije svega podrazumijeva razvoj rafinerijskog biznisa. Smatra da će upravo ulaganje u postrojenje 'delayed coker' na području Rijeke to donijeti.

"To se čeka godinama, to je u planu poslovnih aktivnosti za 2019. godinu", istaknuo je. 

Na pitanje je li točno da će ostati tek stotinjak radnika u tom novom industrijskom centru nakon transformacije, ministar je odgovorio da će ostati oko 50 posto radnika koji se planiraju u novim djelatnostima, dakle oko 350 do 400 osoba.

"Dijelovi proizvodnje odnosno neke druge prateće aktivnosti ići će prema Sisku, odnosno povećat će se u Sisku", zaključio je. 

Poslovni plan Ine za 2019.

Ina je u srijedu izvijestila o poslovnom planu za 2019. godinu, u sklopu kojeg planira početak provedbe programa kojim bi prerada sirove nafte bila koncentrirana u rafineriji u Rijeci, dok bi u Rafineriji u Sisku bio industrijski centar s drugim djelatnostima.

U Ini tako napominju da je djelatnost rafinerija i marketinga dosad u prosjeku proizvodila milijardu kuna gubitka godišnje te se najavljuje pokretanje novog programa "INA R&M Novi smjer 2023."

Program podrazumijeva koncentraciju aktivnosti prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i u sklopu toga konverziju Rafinerije Sisak u industrijski centar, kao i provedbu ostalih projekata transformacije poslovanja Rafinerija i marketinga u skladu sa strateškim smjernicama.

Kako su između ostalog naveli, industrijska lokacija u Sisku ostati će "vrijedan dio Ininog poslovanja te će kompanija tamo nastaviti s poslovnim aktivnostima i zadržati položaj vodećeg poslodavca i ulagača".

Za to je, napominju, potrebna promjena iz prerade sirove nafte koja donosi gubitke, u održive alternativne industrijske djelatnosti. Alternative bi, kako se navodi, uključivale razvoj projekata rafinerije bio-komponenti i petrokemijskih proizvoda uvjetovane profitabilnim poslovnim modelom i pozitivnim razvojem regulatornog okruženja u Europskoj Uniji i Hrvatskoj.

Također, uključivale bi i moderno logističko središte, proizvodnju bitumena, obnovljivih izvora energije, proizvodnju maziva te druge održive i ekonomski isplative djelatnosti.

Također, kažu da bi zahvaljujući ulaganju u projekt postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem za naftni koks te veću ukupnu složenost, Rafinerija nafte Rijeka postala vrhunska europska rafinerija.

"Ukupna ulaganja iznose preko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije. Konačna odluka o investiciji u projekt DCU planirana je za 2019. godinu, pod uvjetom da budu zadovoljeni svi preduvjeti kojima će se osigurati povrat investicije, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.", poručili su iz Ine.

Komentara 2

NT
Nikola Turajlić-jaružalo
17:27 21.12.2018.

O dobri naš Hrvatski Bogo najveća Ti hvala i slava, jer Tvojom zaslugom i naših transatlanskih gazda Lijepa naša se pretvara u prvu ekološku državu na svijetu u kojoj ništa neće smrdjeti niti prdjeti (bez industrije i stočarstva). Zatvara se Sisačka rafinerija, a ne treba imati strah od nekih budućih drugih djelatnosti, jer su iste na vrbi pištaljka ili obećanje ludom radovanje. Ukoliko se planiraju, po zatvaranju, druge djhelatnosti se prezentiraju, kao i daje plan realizacije, a od svega toga nema ništa i neće biti ništa. Dragi naš Hrvatski Bogo sidji pa vidji, kako se tvoje najvjernije dvonožno stado oslobadja od zamornog, dosadnog i ponekada teškog i rizičnog rada i može se sada posvetiti igranju i gledanju vjerodomoljubnih igara i tako zaboravljati na glad i žedj, te se postom pripremati na Raj Nebeski.

I1
ing-12345
18:04 21.12.2018.

MOL ima u Mađarskoj, na Dunavu , u mjestu Százhalombatta rafineriju koju je modernizirao 2008 godine i koja ima godišnji kapacitet proizvodnje 8,5 miliona tona benzina i dizela. Taj količina je dovoljna za pokrivanje potrošnje Mađarske i svih zemalja bivševše Jugoslavije. I naravno da zbog toga MOL sustavno gasi od 2009 godine INA-inu rafineriju u Sisku koja ima kapacitet proizvodnje od 1,5 miliona tona a isto tako ne dovršava modernizaciju rafinerije u Rijeci koja ima kapacitet od 2,5 miliona tona. Za sve ovo su krivi hrvati koji su predali INA-u na pladnju MOL-u: Ivica Račan, Stjepan Mesić, Dragičević, Sanader, Šuker a u konačnici i Plenković i njegovi klijenti iz HDZ-a i HNS-a.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije