Liječnička struka kuka zbog nedostatka liječnika, a istodobno se liječnicima iz javnog sustava omogućuje rad kod privatnika! Liste čekanja sve su duže! “Obični” pacijent u nekim bolnicama za, primjerice, ultrazvučno snimanje mora čekati 230 dana, za holter 135 dana, za ergometriju 138 dana, za analizu hormona štitnjače 155 dana... – upozorava predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje i kaže:
– Bolesni ljudi ne mogu do svoje Ustavom zajamčene zdravstvene zaštite, a ako imaju novca ili vezu, onda mogu birati. Je li se u javnom zdravstvu izgubio bolestan čovjek? Pogled je drukčiji s pozicije predsjednika Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoja Miniga, koji, istina, upozorava na manjak liječnika, ali ne misli da su liste čekanja tako velik problem, jer, kaže, one postoje i u svim zapadnim zemljama.
Zaboravljeni nalazi
– A ako se privatna praksa ograniči, liste čekanja bit će još duže. Licemjerno je, nedopustivo i neetično da liječnik ciljano kanalizira pacijenta iz državnog u privatni sektor, ali istodobno oni koji mogu platiti privatnu uslugu ostavljaju prostora za one koji to ne mogu – kaže dr. Minigo.
No, samo pogled na nacionalnu listu čekanja za magnet, CT ili ultrazvuk kod bolesnika koji su upućeni na te pretrage izazvat će u najmanju ruku nelagodu i nezadovoljstvo. U većini bolnica u Zagrebu za CT čeka se od 90 do 150 dana, u županijskim oko 80 dana. Za magnet se čeka i 340 dana, za ultrazvuk srca i do 330 dana...
Ipak, uvijek postoji i druga strana iste medalje, a u ovom slučaju druga su strana neodgovorni pacijenti. Kontrola i analiza koju je provelo Ministarstvo zdravstva pokazala je da se u tjednu od 7. do 14. veljače na dogovoreni termin za pregled MR-om i CT-om i to u samo deset bolnica – od 30 akutnih – nije pojavilo gotovo 200 naručenih pacijenata! Na razini Hrvatske svoj termin u tjedan dana propusti čak 510 pacijenata ili mjesečno oko 2100 ljudi.
U zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru toga je tjedna na MR naručeno 258 pacijenata, 54 su pregled obavili drugdje, ali se s liste nisu odjavili. Za CT je bilo naručeno 265 pacijenata, nije ih došlo 20. Iz bolnice kontaktiraju s pacijentima tri dana prije termina za pregled, a 30 pacijenata, koji su potvrdili dolazak, na dogovoreni pregled nisu došli. U KBC-u Rijeka toga je tjedna za CT bilo naručeno 110 pacijenata, devet ih nije došlo.
Broj naručenih bolesnika za pregled MR-om bio je 70, a njih 15 posto ili 10 bolesnika nije se pojavilo. Prošle godine u riječkom Kliničkom bolničkom centru čak 45 nalaza MR-a pacijenti nikada nisu došli preuzeti! U bolnici čine dodatni napor pa nazivaju pacijente kako bi provjerili hoće li doći ili su pretragu već obavili negdje drugdje kako bi upražnjeno mjesto mogli popuniti drugim bolesnicima koji su na čekanju.
Od 7. do 14. veljače u KBC Osijek 20 pacijenata nije došlo na naručene preglede, isto toliko i u KBC “Sestre milosrdnice”. Na naručenom pregledu u zadarskoj bolnici nije se pojavilo 14 pacijenata, u pulskoj devet, u dubrovačkoj također devet, u OB dr. Josipa Benčevića u Slavonskom Brodu 10 pacijenata, u bolnici u Požegi 18 pacijenata nije došlo na naručeni pregled, u bolnicu u Čakovcu 9...
– Zbog uspostave nacionalne liste došli smo i do podataka o nekim neobjektivno dugim listama čekanja. I budući da predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Drlje često kritizira zdravstveni sustav, zamolio bih ga da educira svoje članove što bi trebalo biti među prioritetima djelovanja Udruge, o tome kako je prijeko potrebno da se pacijent odjavi s liste ako je pretragu obavio u drugoj zdravstvenoj ustanovi ili ako je od pretrage odustao. Držim da se i udruge pacijenata moraju zapitati kako pomoći u rješavanju lista – izjavio je ministar zdravstva Darko Milinović.
Navala na MR kralježnice
Predsjednik Hrvatskog radiološkog društva prof. Boris Brkljačić ističe da se dio pretraga indicira bez pravog razloga i, kaže, da bi bilo dobro kada bismo imali analizu koliko je ambulantnih bolesnika imalo potpuno normalan ili klinički beznačajan nalaz neke pretrage i koje su bile uputne dijagnoze za indiciranje pretrage.
– Da imamo takve analize, vidjelo bi se koje se pretrage bez realnog kliničkog benefita indiciraju previše, koje se indiciraju realno ili možda nedovoljno. Ali u dobro organiziranim bolnicama ljudi s akutnom bolešću u hitnoj službi pregledaju se odmah, a ambulantni bolesnici s ozbiljnim medicinskim indikacijama imaju apsolutnu prednost i ulaze na pretragu izvan liste čekanja.
Djelatnici često dolaze i prije početka radnog vremena da bi se snimili takvi bolesnici. Najmanje bi prioritetni trebali biti oni s bezazlenim simptomima, a upravo oni, po mom iskustvu, najčešće i najviše prosvjeduju. Nije isto ako se dugo čeka na MR za kontrolu estetskog implantata u dojci ili ako se dugo čeka na pregled zbog klinički suspektnog karcinoma dojke – govori prof. Brkljačić i dodaje da je u pravilu najveća navala na MR lumbalne kralježnice zbog degenerativnih promjena i kroničnih bolova, zatim na MR mozga te MR zglobova i mišića.
A liste čekanja, kaže, postoje i u mnogim zapadnoeuropskim zemljama i dulje su od naših.
Pozivamo vas, javite se ako ste i vi doživjeli probleme u zdravstvu. Javite se na: vecernji@vecernji.hr ili na besplatni broj 0800/8585
Neodgovorni pacijenti ha, sad ću ja vama to objasniti. Mene su u rujnu, na jednom odjelu nove bolnice, naručili za 01. ožujka. Naravno, u strahu za vlastiti život, otišao sam privatniku i platio 800 kuna. I naravno neču ići 01. ožujka jer više nemam potrebe. I ne pada mi na pamet da bih sad trebao ići u Novu bolnicu to odjavljivati. A na iinetrnetu ne postoji jednostavan način da to napravim. Ha, neodgovorni pacijenti. Bagra jedna.