Uslijed primjene antibiotika dvije pacijentice razvile su infekciju bakterijom C.difficile koja uzrokuje teške proljeve radi kojih pak dolazi do dehidracije i niza simptoma, a može dovesti i do oštećenja crijeva, zaustavljanja njihova rada te u konačnici i sepse. Objema ženama učinjena je fekalna transplantacija na KB-u Merkur; putem kolonoskopa u njihova je crijeva unesen pripravak stolice zdravog donora te su se “riješile” opasne bakterije.
Vijest je to koja znači da je nakon premijernog riječkog iskustva sa ovakvim liječenjem u Hrvatskoj formiran drugi zdravstveni centar, ova zagrebačka bolnica, gdje postoji mogućnost fekalne transplantacije. Neki će ovaj postupak, kako će reći doc.dr.sc. Ivana Mikolašević sa Zavoda za gastroenterologiju Merkura, nazivati lijekom dok je drugi smatraju oblikom transplantacije. U svakom slučaju danas je to liječenje dostupno u dvije hrvatske bolnice, a u riječkom KBC-u je od uvođenja ovako liječeno 11 oboljelih.
- Tekući filtrat stolice zdravog donora najčešće primjenjujemo tijekom pregleda debelog crijeva kolonoskopom gdje se tekući filtrat stolice instalira u cekum i uzlazni dio debelog crijeva. Također, tekući filtrat stolice može se primijeniti u prethodno postavljenu tanku nazogastričnu ili nazojejunalnu sondu (plasira se kroz nos ili usta u želudac odnosno dvanaesnik). Najčešća i ujedno i jedina službena indikacija za primjenu je infekcija crijeva kao posljedica bakterije C.difficile. Međutim, primjena se intenzivno istražuje u liječenju upalnih i funkcionalnih bolesti crijeva. U tijeku su studije o njezinoj primjeni u cijelom nizu bolesti, od debljine i metaboličkog sindroma pa sve do neuropsihijatrijskih oboljenja poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma – govori dr. Mikolašević koja je prije par mjeseci došla iz KBC-a Rijeka.
U prvoj fekalnoj transplantaciji na Merkuru navodi sudjelovala je pročelnica spomenutog Zavoda, prof.dr.sc. Tajana Filipec Kanižaj, tim medicinskih sestara/tehničara Ivona Periša, Goran Brstilo, Silvija Kovačić i Karolina Herceg dok je zahvat izveden u suradnji s prof.dr.sc. Majom Abram te uz podršku mr.sc. Irene Krznarić-Zrnić iz KBC-a Rijeka, doc.dr.sc. Delfe Radić Krišto, predstojnice Interne i ravnatelja Merkura, prof.dr.sc. Marija Starešinića.
Teška bakterija razvila se u, da tako kažemo, promijenjenoj crijevnoj flori u kojoj antibiotici uništavaju one dobre bakterije te daju prostora da se razviju one opasne. Taj balans crijevne flore godinama je top tema i mimo struke odnosno generalno u javnosti gdje se odavno provlači poruka kako zdravlje počinje upravo u crijevima.
Kako će nam reći ova liječnica uostalom promjene crijevne mikrobiote su uočene u različitim bolestima probavnog sustava: sindrom iritabilnog crijeva, kronične upalne crijevne bolesti poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, karcinoma crijeva i nealkoholne masne jetre.
- Sve veći broj istraživanja upućuje i na njenu povezanost s nastankom pretilosti. Posljednjih se desetljeća znatno povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti. Studije potvrđuju da poremećaji u sastavu mikrobiote imaju ulogu i u njihovu nastanku. Posljednjih se godina znanstvenici bave proučavanjem uloge ljudske mikrobiote u razvoju šećerne bolesti, kao i različitih duševnih oboljenja poput depresije. Neki znanstvenici povezuju i autizam s poremećajem crijevne mikrobiote – kaže dr. Mikolašević.
