Kakva će biti sudbina, uz domaće, i stranih radnika u Hrvatskoj za kojima su do jučer vapili hrvatski poslodavci, žaleći se na nedostatak radne snage i zbog čega je Vlada lani u studenom odobrila godišnju kvotu za zapošljavanje od gotovo 80 tisuća stranih radnika?
Trenutačno mnogim poslodavcima, osobito u ugostiteljstvu i turizmu, ne trebaju ni strani ni domaći radnici, a za one koji su ostali bez posla zbog epidemije koronavirusa morat će se pobrinuti država, odnosno naš socijalni sustav. Kao i za naše državljane, povratnike iz inozemstva, osobito iz Irske, jer u svakoj krizi na udaru otkaza prvi se nađu stranci.
Mogu privremeno ostati u Hrvatskoj
Prema podacima MUP-a koje smo dobili, u Hrvatskoj je krajem godine na dan 31. prosinca bilo evidentirano 45.358 stranaca s odobrenim privremenim boravkom zbog rada, dok je privremeni boravak zbog spajanja obitelji odobren za 9653 stranca.
Koliko je trenutačno stranih radnika ostalo bez posla zbog epidemije koronavirusa, u kojim djelatnostima i koliko ih je sada na burzi? Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) odgovorili su nam da će te podatke moći dostaviti kad se napravi redovita statistička obrada podataka za ožujak.
Prema Zakonu o strancima, državljani trećih zemalja koji nisu svojom krivnjom ostali bez posla imaju pravo ostati u Hrvatskoj do isteka dozvole za privremeni boravak i rad koja se izdaje na godinu dana pa produžuje. To znači, kako su nam naveli iz HZZ-a, da se strani radnici koji su ostali bez posla ne svojom krivnjom mogu prijaviti u evidenciju nezaposlenih da bi dobili novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti.
A naknada ovisi o stažu radnika i plaći koju su primali, no u prosjeku je 2700 kuna, a na nju imaju pravo radnici koji su ovdje radili najmanje devet mjeseci. Poslodavci su zbog krize do petka popodne zatražili isplatu minimalca za 253 tisuće radnika u sklopu paketa Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu, no zasad nije poznato koliko je među njima stranih radnika.
Tri mjeseca na minimalcu
– U okviru mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u ciljanu skupinu radnika ulaze svi osiguranici kod poslodavca, pa tako i državljani trećih zemalja, osim umirovljenika i stranih radnika iz trećih zemalja kojima je prestala važiti dozvola za boravak i rad – ističu iz HZZ-a.
Dakle, strani radnici koje poslodavac zadrži kao i domaći imaju pravo na minimalac od 3250 kuna od države tri mjeseca.
– Situacija je sada vrlo loša, ali i u ovoj teškoj situaciji poslodavci moraju voditi računa da će prirodni priljev radne snage u Hrvatskoj iz godine u godinu biti znatno manji i da će se, ako poslodavci ne vode računa o statusu radnika, ljudi opet iseljavati čim prođe kriza. Odgovornost poslodavaca ne može se dijeliti s državom, a pritom voditi računa o vlastitim interesima.
Poduzetnici moraju voditi računa da zadrže postojeće stanovništvo, ali i naše iseljene koji su se vratili i koji se vraćaju iz država EU jer dio njih je izgubio radna mjesta. Poznato je iz istraživanja da su stranci prvi na udaru kad je riječ o gubitku radnih mjesta – govori demograf Anđelko Akrap, dodajući da je sad prilika da se pokaže da je i poslodavcima stalo do radnika i zadržavanja stanovništva.
U Hrvatskoj je ukupno, prema podacima MUP-a, 31. prosinca 2019. bilo 59.576 stranaca s odobrenim privremenim boravkom, a najveći broj njih bili su državljani BiH, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije te Albanije.
Osim gotovo 10.000 stranaca kojima je privremeni boravak odobren u svrhu spajanja obitelji, za 919 stranaca odobren je boravak zbog školovanja, za njih 21 zbog znanstvenog istraživanja, za 389 stranaca zbog humanitarnih razloga, za njih 3181 zbog drugih svrha.
Kad je riječ o strancima s odobrenim stalnim boravkom, njih smo krajem prosinca 2019. imali 14.411, a među njima je opet bilo najviše državljana BiH, Njemačke, Slovenije, Srbije i Kosova. Stranci koji imaju odobren stalni boravak zdravstveno su osigurani na jednak način kao i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, ističu iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Stranci iz EU koji imaju privremeni boravak u Hrvatskoj imaju ista prava kao i hrvatski građani, ali ne i stranci izvan EU.
– Ako strani državljani imaju privremeni boravak, a nisu građani Europske unije, osiguravaju se prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca te su sami u obvezni plaćati doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje ako im zdravstvena zaštita nije osigurana po drugoj osnovi – navode iz HZZO-a. Oni koji su zaposleni osigurani su preko poslodavca.
Pa normalno da ljudi imaju pravo na naknadu! Pa i naši na privremenom radu u Njemačkoj, Austriji,... imaju pravo na daknadu ako izgube posao...